Foto: Getty Images
Kako se rekordi toplotnih talasa u Evropi ruše iz godine u godinu, zemlje širom kontinenta snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Na primjer, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Evropi, a mart je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stepeni Celzijusa, što je 1,17 stepeni više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage evropske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunija rangirane su kao evropske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima firme Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga evropska klima mogla nestati do kraja vijeka, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplotne talase s temperaturama višima od 36,80 stepeni Celzijusa.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplotnih talasa te prosječne i maksimalne temperature u evropskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu.
“Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Evropu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sistema i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao evropska zemlja najizloženija toplotnim talasima, s očekivanih pet toplotnih talasa godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stepeni Celzijusa, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uslovom toplotnih talasa.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplotnom transformacijom, s ukupnim toplotnim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplotna talasa godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među evropskim državama, od 37,99 stepeni Celzijusa, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stepen.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja vijeka mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplotnih talasa, pri čemu Rumunija zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunija i Moldavija suočiće se s tri toplotna talasa godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, uprkos reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplotni talas godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stepeni Celzijusa.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplotnih talasa, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stepena.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplotnim talasom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplotni stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uslovima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.