Foto: https://trowelblazers.com/
Priča o Yusri, palestinskoj arheologinji čije je otkriće neandertalske lubanje Tabun 1 preoblikovalo znanje o evoluciji, ali je gotovo izbrisano iz kolektivnog sjećanja.
Piše: Ružica Ljubičić
Zamislite da je neko otkriće toliko važno da mijenja razumijevanje ljudske povijesti, a ime žene koja ga je učinila gotovo da nestaje iz sjećanja. To je priča Yusre, palestinske arheologinje koja je otkrila neandertalsku lubanju Tabun 1 (Human Origins Program, 2016).
Pojam i ime Yusra postoji na Internetu, ali ne u našem znanju. Zabilježena je tek pod imenom bez prezimena i stvarne recepcije. Kao da je netko namjerno pretpostavio da nitko neće ukucati to ime u Google tražilicu. Njezino ime ne kruži u popularnim prikazima povijesti arheologije i tek se treba probiti u akademski diskurs. Ta tišina nije neutralna. Nastala je na mjestu gdje palestinski identitet postaje prepreka vidljivosti. Postoji tu mnogo neotkrivenih slojeva diskriminacije. Kada je znanstvenica istodobno žena i Palestinka, njezin se rad lakše prešućuje, reducira na marginu ili potpuno briše. Koga uostalom briga zašto je jedna žena, tamnije puti, iz zemlje maslina i lubenica istraživala, učila, prikupljala znanje i materijale i doprinosila? Pitanje zašto ne znamo za Yusru stoga nije pitanje zaborava, nego pitanje moći: tko smije proizvoditi znanje i tko ima pravo i privilegiju da ga se pamti.
Kako je pronaći?
Već na početku nailazimo na simptom problema: nije jednostavno pronaći osobu čije ime nema prezime. Kada se u internetsku tražilicu upiše ime Yusra, pojavljuju se druga lica i druge priče, primjerice Yusra Mardini, nagrađivana sirijska plivačica. Tek kada se ime dodatno precizira pojmom archaeologist (arheologinja), pojavljuje se žena o kojoj je ovdje riječ. Taj trenutak razotkriva više od algoritamske slučajnosti: on upućuje na mehanizam brisanja identiteta u kojem osoba bez prezimena, biografskog okvira i institucionalne vidljivosti gotovo da i ne postoji. Postavlja se stoga neugodno pitanje: je li uopće važno što je ta žena rođena, što je disala i živjela, a kamoli što je sanjala, istraživala, učila, prikupljala podatke, radila i doprinosila znanstvenom znanju?
Pretpostavlja se da je Yusra potjecala iz jednog od sela Ijzim ili Jaba, u području Haife, na teritoriju koji je tada pripadao Mandatnoj Palestini. Mandatna Palestina bila je pod britanskom upravom između 1920. i 1948. godine, a lokalni Palestinci i Palestinke često su bili marginalizirani. Još važnije, u to vrijeme žene gotovo da nisu imale prisutnost u javnom ili znanstvenom životu, posebno u terenskim disciplinama poput arheologije (Abu Alsaud, 2023). Yusrina prisutnost i aktivno sudjelovanje u arheološkim iskapanjima stoga su predstavljali rijetke, ali iznimno hrabre i značajne postupke.
San o odlasku na Cambridge i otkriće lubanje
Poput mnogih žena prije i nakon nje, Yusra je imala san: otići na prestižni Cambridge i postati članica Newnham Collegea. Bila je jedna od mnogih žena iz sela Ijzim i Jaba u regiji Wady el-Mughara u Palestini koje su postale dio arheološkog tima Dorothy Garrod (Herridge, 2014).
Garrod (1892.–1968.) je britanska pionirka u paleolitiku i prva žena profesorica arheologije na Cambridgeu. Poznata je po istraživanjima paleolitskih špilja na Bliskom istoku, uključujući planinu Karmel, gdje je proučavala rane ljudske fosile i kulturu kamenih alata (Abu Alsaud, 2023). Rad u njenom timu bio je prestižan i zahtjevan, pa je Yusrin ulazak u taj tim već sam po sebi značajan pokazatelj njezine stručnosti i kompetencija.
Među ženama u timu, Yusra se isticala kao najiskusnija, a Garrod je njezin rad iznimno cijenila. Sudjelovala je u projektu svih šest godina, djelujući kao voditeljica iskapanja. Njezina pronicljivost pažljivo je pratila fragmente kamenih alata i kostiju. Tijekom iskapanja u et-Tabun, zajedno s Jacquettom Hawkes, Yusra je primijetila zub. Taj zub odveo je do zdrobljene lubanje – jednog od najvažnijih ljudskih fosila ikada pronađenih (Tori, 2014; Human Origins Program, 2016). Stoga se Yusri pripisuje jedno od najvažnijih otkrića u prapovijesnoj arheologiji regije: lubanja neandertalca poznata kao Tabun 1, stara oko 120.000 godina. Ona je prva palestinska arheologinja koja je sudjelovala u terenskim arheološkim istraživanjima (Abu Alsaud, 2023).
Ovo otkriće iznimno je važno za arheologiju i paleontologiju jer pruža ključne informacije o anatomiji neandertalaca, njihovim karakteristikama lica i načinu života, te pomaže znanstvenicima/ama da bolje razumiju evolucijske veze između ranih ljudi i modernih ljudi. Paleontologinja Tori Herridge ističe da bi za bilo kojeg drugog stručnjaka/inju ovo otkriće moglo oblikovati karijeru do velikih uspona i neslućenih visina (Herridge, 2014).
No za Yusru, Palestinku bez fakultetske diplome, čak ni ovakav doprinos nije bio dovoljan da povijest zabilježi njezino prezime. Njena priča otkrivena je tek 1997. godine zahvaljujući Pameli Jane Smith, koja je u Francuskoj pronašla izgubljenu datoteku Dorothy Garrod. Yusrin san da studira na Cambridgeu, koji je svojoj britanskoj kolegici Jacquetti Hawkes povjerila, nikada se nije ostvario. Ipak, njezino izvanredno otkriće u špilji et-Tabun dobilo je zasluženo mjesto zahvaljujući pojedinim autorima/cama (Abu Alsaud, 2023).
Ispravljanje nepravde
Yusra je bila velika inspiracija Tori Herridge i mnogim drugim paleontolozima jer je pokazala da stručnost, upornost i preciznost mogu nadmašiti prepreke (Tori, 2014). Njezin način rada, koji je uključivao prepoznavanje fragmenata kostiju i kamenih alata, postavio je visoke standarde za terenska istraživanja i značajno je doprinio razumijevanju ljudske evolucije (Abu Alsaud, 2023).
Došlo je vrijeme da se taj uspjeh manifestira u popularnoj kulturi. I već imamo nekoliko pokušaja. Međutim, nedostaje financija i resursa. Primjerice film The Untold Story of Yusra (Abu Jabal, 2025) još nije javno prikazan. Trenutno se nalazi u fazi finalizacije i produkcije i traje oko 90 minuta. Projekt je odabran za Sharjah Film Platform 7 produkcijski grant. Film istražuje identitet Yusre kroz fotografije iz 1930-ih, arhivske materijale, anegdote i intervjue s palestinskim ženama, otkrivajući kako njezina dosad neispričana priča postaje saga o naslijeđu, identitetu i prešućivanju žena druge boje kože u kolonijalnoj historiografiji (Abu Jabal, 2025).
Pravo na sjećanje i ostvarenje potencijala
Sjećanje na Yusru danas je posebno važno iz nekoliko razloga. U kontekstu trenutnih događanja u Gazi, gdje svakodnevno trpe genocidna razaranja, smrt i kršenja ljudskih prava, podsjećanje na stvarne doprinose Palestinaca i Palestinki predstavlja čin otpora kulturološkom i političkom brisanju. Zapadni medijski i politički lobi često marginalizira Palestince, dehumanizira ih i nastoji im oduzeti identitet, povijest, kulturu i priznanje za njihove doprinose. Uz to, tzv. liberalni feminizam zna prikazivati žene s Bliskog istoka kao egzotične figure bez vlastitog glasa, čekajući navodni „dolazak Zapada“ da ih spasi. Yusrin primjer rada i suradnje s drugim ženama jasno pokazuje da doprinosi palestinskih i drugih marginaliziranih žena nisu samo važni za znanost i povijest, nego potiču transformaciju i motivaciju. Yustra je dokaz da sve žene, osobito Palestinke, zaslužuju prilike da ostvare svoj puni potencijal.
Izvori korišteni u tekstu
Abu Alsaud, L. (2023). Contributions to the archaeology of Palestine by overlooked twentieth-century Palestinian archaeologists: Yusra Al-Ḥaifawiyah, Naṣr Dwekat and Ibrahim Al-Fanni. Palestine Exploration Quarterly, 155(4), 362–377.
Abu Jabal, S. (Director). (2025). The Untold Story of Yusra [Film – u produkciji]. Germany/Palestine/France: Perennial Lens.
Herritedge, T. (2014). Yusra – Expert excavator of Mount Carmel. TrowelBlazers. https://trowelblazers.com/2014/05/08/yusra-expert-excavator-of-mount-carmel/
Human Origins Program. (2016). Tabun 1. Smithsonian National Museum of Natural History. https://humanorigins.si.edu