Foto: Unsplash
U posljednjih nekoliko godina melatonin je postao jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za probleme sa snom. Dostupan bez recepta, kao OTC (over the counter) često se percipira kao siguran jer je „prirodan“. Do prije nekoliko godina, ljudi su ga kod nas nabavljali iz inostranstva, a sada ga imamo dostupnog u tabletama, listićima, pa čak i kao gumene bombone. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav pristup može biti pogrešan, pa čak i rizičan. Na pitanja o sigurnosti melatonina i novim podacima predstavljenim na AHA (American Heart Association) Scientific Sessions 2025 odgovorila je doktorica Jasminka Ramić Kapetanović, MD MBA, PhD kandidat, specijalistica nutricionizma.
Piše: Jelena Kalinić
Suplementi melatonina nisu bombone za spavanje
Melatonin, kako pojašnjava, nije suplement u klasičnom smislu, već hormon koji organizam prirodno proizvodi. Njegova osnovna uloga vezana je za regulaciju cirkadijalnog ritma, odnosno ciklusa spavanja i budnosti, ali njegovo djelovanje se ne zaustavlja na tome.
„Melatonin ima znatno šire sistemske efekte – utiče na krvni pritisak, glukozni metabolizam, imuni odgovor i kardiovaskularnu funkciju, kako direktno, tako i indirektno kroz poremećaj cirkadijalnog ritma“, ističe dr Ramić Kapetanović. Posebno naglašava da je melatonin biohemijski usko povezan sa serotoninom, njegovim prekursorom, te da se njegova uloga proteže i na gastrointestinalni trakt, imunitet i antioksidativne procese.
Problem, prema njenim riječima, nastaje kada se melatonin koristi dugotrajno, samoinicijativno i bez jasne indikacije. „Egzogeni melatonin može potisnuti prirodnu, endogenu proizvodnju hormona i poremetiti osjetljivu hormonsku regulaciju organizma“, upozorava ona. Dodaje da se na taj način često samo prikriva stvarni uzrok nesanice, dok osnovni problem ostaje neriješen.
„Dodatni problem je što se melatonin često koristi kao „brzo rješenje“, čime se maskira stvarni uzrok nesanice – stres, anksioznost, hormonski disbalans, depresija, apneja u snu, GERB, hronične bolesti ili neadekvatna higijena spavanja. Time se osnovni problem ne rješava, već se s vremenom može dodatno produbiti“, dodaje Ramić Kapetanović.
Posebnu pažnju skreće na farmaceutske oblike melatonina.
„Posebno treba naglasiti da je melatonin namijenjen isključivo za kratkotrajnu primjenu, primjerice kod prolazne nesanice, jet-lag sindroma ili kratkotrajnih poremećaja ritma spavanja. Sprej-oblik omogućava najbržu apsorpciju, ali upravo zbog toga nosi i veći rizik prekoračenja doze i naglih sistemskih efekata“, naglašava Ramić Kapetanović.
Crvena zastavica kod dugotrajnog uzimanja melatonina
Dodatni razlog za oprez predstavljaju i novi podaci izneseni na naučnim sesijama American Heart Association krajem 2025. godine. „Predstavljeni su podaci koji ukazuju na povezanost dugotrajne upotrebe melatonina s povećanim rizikom od zatajenja srca, većim brojem hospitalizacija i povećanom smrtnošću“, kaže dr Ramić Kapetanović. Iako naglašava da se radi o korelaciji, a ne dokazu uzročnosti, poruka je jasna.
„U medicini ovakvi nalazi predstavljaju crvenu zastavicu“, ističe ona. „To je signal za dodatni oprez, naročito kod starijih osoba i pacijenata s postojećim kardiovaskularnim bolestima.“
„Ovi podaci su za sada predstavljeni u okviru naučnih sesija AHA 2025 i još uvijek nisu objavljeni u recenziranom časopisu. Ipak, i takvi preliminarni nalazi su opomena i imaju važnu ulogu u kliničkom razmišljanju i planiranju daljih istraživanja. Naravno i kod prethodno u tekstu naglašenog, zahtijevaju potrebu svih dodatnih mjera opreza kod preporuka ili uzimanja“, dodaje.
Ramić Kapetanović ističe kako dugotrajna i nekontrolisana upotreba melatonina može poremetiti prirodnu, endogenu proizvodnju ovog hormona i dovesti do disbalansa cirkadijalnog ritma, uz istovremeni uticaj na krvni pritisak, srčani ritam te promjene u metabolizmu glukoze i lipida. Poseban oprez potreban je kod starijih osoba, pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, osoba s oštećenjem jetre ili bubrega, kao i kod onih koji istovremeno koriste antihipertenzive, antikoagulanse ili druge hormonski aktivne terapije.
Prirodno ne znači uvijek i automatski bezbjedno – L-karnitin, Q10
Dr Ramić Kapetanović podsjeća da prirodno ne znači automatski i bezbjedno. „Ako je nešto prirodno, to ne znači da nije biohemijski vrlo aktivno i potentno“, poručuje. Suplementi melatonina, naglašava, imaju svoje mjesto u terapiji, ali samo uz jasne indikacije, ograničeno trajanje primjene, individualni pristup i stručni nadzor. „Sve drugo je rizik koji se prečesto potcjenjuje.“
Isti princip opreza, naglašava ona, važi i za druge „prirodne“ suplemente koji se često doživljavaju kao bezopasni, poput kolagena, L-karnitina, koenzima Q10 ili različitih biljnih ekstrakata. „Svaki dodatak prehrani, bez obzira na to da li ga tijelo prirodno proizvodi, da li je biljnog porijekla ili se svrstava u vitamine i antioksidanse, može imati stvaran farmakološki učinak, uključujući moguće interakcije i toksične efekte, naročito pri dugotrajnoj upotrebi, višim dozama ili istovremenom korištenju više OTC preparata.”
Poseban rizik nastaje kada se suplementi kombinuju samoinicijativno, bez sagledavanja ukupnog opterećenja jetre i bubrega, koji imaju ključnu ulogu u metabolizmu i eliminaciji ovih supstanci, a upravo je to često slučaj, Ponekad ljudi uzimaju više suplemenata koji sadrže slične sastojke, poput vitamina, potpuno nepotrebno.
L-karnitin i koenzim Q10 imaju jasno prepoznate i dokazanim studijama potkrijepljene koristi, ali i ograničenja, te njihova primjena mora imati jasne granice.
L-karnitin se koristi u kardiologiji, metabolizmu, sportu i kod starijih osoba, a iako se u pravilu dobro podnosi, može stupiti u interakcije s terapijama za srce i regulaciju krvnog pritiska, predstavljati dodatno opterećenje kod osoba s bubrežnom insuficijencijom te zahtijevati poseban oprez pri dugotrajnoj upotrebi i istovremenom uzimanju više suplemenata.
„L-karnitin nije fat burner niti išta otključava, naročito kod gojaznosti. Industrija stvara takvu percepciju i potrebu, što je u ovom slučaju vrlo jasno. Stvorili su percepciju fat burnera i magije, što nauka naravno ne može potvrditi”, istakla je Ramić Kapetanović.
Koenzim Q10 se najčešće povezuje s terapijom hronične srčane insuficijencije i ublažavanjem miopatije povezane sa statinskom terapijom, gdje dokazi podržavaju njegovu primjenu. Ipak, ni on nije bez potencijalnih rizika, jer može uticati na djelovanje antikoagulansa, zahtijeva dodatni oprez kod osoba s hepatotoksičnim opterećenjima, a istovremena upotreba više OTC preparata može povećati metabolički stres jetre.
„Melatonin, L-karnitin i koenzim Q10 imaju svoje mjesto u terapiji – ali uz jasne preporuke, pojašnjenja pacijentu, indikacije, ograničeno trajanje i naročito važan dio a to je individualni pristup i nadzor. Sve drugo je rizik koji se često podcjenjuje. Prirodni preparati zahtijevaju pažnju i posebne članke, naročit fokus na trendove i sve ono što se koristi u bilo koje terapeutske svrhe. Pa i mlijeko može škoditi čovjeku sa intolerancijom!“, dodaje Ramić Kapetanović.
Ne postoji bezopasan dodatak prehrani
Ona je istakla kako je potreban integrativan, posvećen i holistički pristup i pacijentu i preparatu, pa i kod prirodnih preparata. Naročito kad imamo crvenu zastavicu kod signifikantnih nalaza kao kod pomenutih AHA smjernica u slučaju melatonina. „Industrija neće upaliti sve alarme odmah ili smjesta reagovati. A naučna zajednica traži uvijek više provjera i potvrda dok ne klasificira definitivnu potvrdu. Do tada, ipak malo više opreza sigurno da nije naodmet“, kazala je Ramić Kapetanović za Nauka govori.
„Ne postoji univerzalno bezopasan dodatak. Kao što ista veličina odijela ili kroj ili dezen ne odgovara svima, tako ni isti suplement nije prikladan za svaku osobu.”
Izvor: Nauka govori
