Otvaranje vrata – lijepa gesta ili seksizam?

Foto: Pexels

Otvaranje vrata je lijepa gesta, ili? Neki smatraju da se radi o “dobronamjernom” seksizmu.

Piše: Ana Adam

Završio je poslovni sastanak u jednoj startup IT tvrtki u Njemačkoj. Adi (24) iz Sarajeva je tamo na praksi. Ustao se i krenuo prema izlazu te otvorio vrata kolegici koja je na sastanku sjedila pokraj njega. Nasmiješio joj se i pokretom ruke natuknuo da prođe, a ona je zastala i gledala ga izbezumljeno. Nakon nekoliko sekundi stajanja na mjestu i pravljenja zbunjenih grimasa, prošla je kroz vrata. Adi nije znao što misliti, bilo mu je žao što se iznenadila takvom nečemu.

Student arhitekture, Luka (24) iz Zagreba, također ženama otvara vrata. Nedavno je na to jedna njegova kolegica negativno reagirala. „Išli smo na predavanje i otvorio sam joj vrata od dvorane. Ona me pitala, zar mislim da si ona ne može sama otvoriti vrata. Osjećao sam se glupo što sam joj uopće otvorio vrata, gledala me s prezirom”, rekao je on.

Zašto muškarci otvaraju vrata?

„Od malena sam učen da dame imaju prednost. To mi je automatski, isto kao oprati zube ujutro”, kaže Adi. Osim otvaranja vrata, normalno mu je da djevojci ulije piće, pridrži jaknu i u restoranu naruči za oboje. „Kada s nekom djevojkom idem u kafić, prvo ulazim ja, a kada izlazimo, ona ide prva”, dodao je. Adi je rekao da takvim ponašanjem ne nastoji iskazati nadmoćnost, već da su to neki lijepi činovi, znakovi pažnje. Smatra kako bi svaki muškarac trebao otvarati vrata jer to je, kako kaže, „minimum”.

Luka je odgojen na sličan način. „Tata je uvijek mami i njenim prijateljicama otvarao vrata, to je bio znak kulture i poštovanja, nikakav seksizam.”

Student novinarstva Ivan (22) kaže kako otvara vrata i ženama i muškarcima. „To je lijepa gesta, nekom možda uljepša trenutak, popravi dan i slično. Otvaram vrata kome god stignem, to nam je u kulturi.”

S druge strane, student biokemije Matija (22), ženama ne otvara vrata. „Svatko bi samom sebi trebao moći otvoriti vrata, to je osnovna ljudska vještina i po meni nije stvar bontona.” Dodao je da mu je to normalno u kontekstu spoja i „upucavanja”, ali da nema potrebe bilo kome otvarati vrata.

DW je pričao s još nekoliko mladića i mišljenja su više-manje ista. Većina ih često otvara ili pridržava vrata, nevezano za spol. To smatraju znakom poštovanja i lijepom gestom. Kažu kako neće potrčati da otvore vrata, ali će to učiniti ako su blizu. Manji dio priznaje da najčešće ne otvara vrata drugima, ali ako je u pitanju djevojka koja im se sviđa, otvorit će ih.

Sociološka pozadina

Branka Galić, profesorica sociologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objasnila je za DW da je otvaranje vrata ženama primjer takozvanog benevolentnog seksizma. Naime, to je najblaži oblik seksizma, onaj „dobronamjeran”.

„Tradicionalni bonton potječe iz patrijarhalne tradicije i mišljenja da su žene slabije, da trebaju pomoć muškaraca, da oni u svakom trenutku moraju iskazivati fizičku snagu, iako to bio i najmanji napor poput otvaranja vrata”, rekla je Galić. Ona smatra da je otvaranje vrata čin kojeg bi trebali primjenjivati i muškarci i žene, te da je to u skladu s ravnopravnim društvom.

Kritizirala je to što neki muškarci biraju ponašati se u skladu s bontonom samo kada im se neka djevojka sviđa. „Ima muškaraca koji rade selekciju. Tradicionalni bonton im je prihvatljiv samo kada im se sviđa neka djevojka, kada žele ostaviti dojam da su pristojni, kulturni, ali ako nemaju neki poseban interes, kultura ne igra ulogu”.

Postoje i druge teorije o tome zašto ljudi otvaraju vrata. Istraživanje Frontiers in Psychology iz 2015. godine testiralo je kako trud oko otvaranja vrata utječe na verbalnu zahvalnost i recipročnu pomoć. U prvoj situaciji je jedna osoba drugoj držala vrata otvorena s „malo truda” – lijeno, s pogledom na poruke na mobitelu, a u drugoj je to bilo s „visokom razinom truda” – osoba je nasmiješeno držala vrata otvorena.

U obje situacije bi osobi koja je držala vrata kemijska olovka koju su držali u ruci, pala na pod. Ispitanici su puno češće pomogli podići kemijsku olovku s poda osobi koja bi držala vrata „s visokom razinom truda”. Dakle, moglo bi se reći da se „dobro dobrim vraća”, što bi nekima mogla biti motivacija.

Otvaranje vrata može služiti i za smanjenje napora grupe. Ako jedna osoba, neovisno o spolu, otvori vrata za sebe i drugu osobu ili njih više, time se smanjuje napor koji bi grupa uložila kad bi svatko otvarao vrata za samog/samu sebe, pokazuje to istraživanje Santamarie i Rosebauma (2011.) sa Pennsylvania State University-a. Promatrali su ljude koji su prolazili i uočili da bi nastavili držati vrata za osobe iza sebe. Zaključili su da je veća vjerojatnost da će osoba pridržati vrata ako je osoba iza nje bliže. Također, osoba koja otvara vrata vjerojatnije će ih pridržati ako iza nje stoji više od jedne osobe.

A što kažu djevojke?

„Danas mi je jedan dečko u teretani otvorio vrata i to me jako razveselilo, uljepšalo mi je dan. Nažalost, većina ih to više ne radi, doslovno se guraju da prvi prođu kroz vrata, prvi sjednu negdje i žao mi je da je to tako”, rekla je Klara (22), studentica medicine. Dodala je da to nikako ne smatra seksističkim, a da žene koje to tako vide „imaju želju za dokazivanjem”.

Studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Iva (20), slaže se da je to lijepa gesta i kaže da joj je žao što je „zastarjela”. „Nema tu nikakvog seksizma, žene mogu sve, pa naravno i otvoriti si vrata, ali to je neki znak poštovanja”, rekla je ona.

Njeno mišljenje dijeli i studentica politologije, Magdalena (21), ali kaže da razumije zašto bi netko mislio da je to seksistički, jer se radi o „zastarjeloj tradiciji koja je prije, u drugom društvenom kontekstu, bila puno ustaljenija”. Dodaje kako mladi ne otvaraju niti pridržavaju vrata starijim osobama, da većina ne obraća pažnju na to, te da općenito u društvu fali bontona.

Primijetila je to i profesorica Galić, koja kaže da su ljudi postali egoistični, da se svatko „bori za sebe”. „ Ljudi su bezobrazni pogotovo kada bude gužva, ne reagiraju na vidljive oblike nasilja na ulici, neki kao da namjerno ne pridržavaju vrata drugima, već ih puste da im se zatvore pred nosom”, zapazila je ona.

Adijeva kolegica s posla je došla do njegovog radnog stola nekoliko sati nakon neugodne situacije s otvaranjem vrata i zahvalila mu se. Rekla mu je da je bila zbunjena u tom trenutku i otkrila da joj drugi kolege ne otvaraju vrata. Ispričala mu je da je u jednoj prilici sama propustila četvero muških kolega da prođu kroz prva vrata, a kada su prošli i druga vrata, oni na nju nisu čekali. Rekla je da ga zapravo jako poštuje zbog njegovih manira.

DW