Slow Horses
Ispod detektivske i špijunske žanrovske površine, tri serije donose društvene analize poslijeratne i suvremene Britanije
Piše: Jelena Svilar
Slow Horses (Apple TV)
Ne postoji serija u televerzumu koja se štanca takvom brzinom kao Slow Horses; u samo tri godine otkako je emitirana adaptacija prvog u nizu od devet romana Micka Herrona, produkcija je snimila čak šest i emitirala pet sezona priče o disfunkcionalnom odjelu Slough House u koji MI5 po kazni šalje svoje osramoćene i otpisane agente. Odjel koji vrvi autsajderima vodi vremešni cinični lisac Jackson Lamb (Gary Oldman), antipod uglađenog Jamesa Bonda, kroz kojeg se vješto obrće trop elegantnog, profesionalnog i moralnog špijuna koji je i predugo dominirao špijunskim žanrom.
Sve te vrline Lamb i ostali likovi demistificiraju već samim svojim groteskno realnim postojanjem – umorni su, na ego-tripovima, donose krive procjene, podmeću jedni drugima svjesni kako sistem funkcionira, pa njihov cinizam nije poza već mehanizam preživljavanja. Nova se sezona fokusira na niz terorističkih napada i sabotaža u Londonu, koji počinju masovnim pokoljem i postepeno se razotkrivaju kao dio promišljene strategije destabilizacije države, što agente iz Slough Housea ponovno baca u središte krize.
U centru priče je dosad periferni lik Roddy Ho (Christopher Chung), kućni haker, incel i ovisnik o popkulturi, koji dodatno podiže već postojeći humorni ton serije. Crni humor poput skalpela rezucka fasadu moći i ozbiljnosti samodostatnog i autističnog sistema i nosi u sebi subverzivnu crtu, ne narušavajući pritom ozbiljnost drame. Njime se demontira mit o terenu “velikih igrača, redovito pametnih muškaraca u odijelima, koji donose globalno katastrofalne odluke jer su, umjesto razumom i moralom, vođeni taštinom i vlastitim interesom.
U svijetu uzdrmane geopolitičke realnosti, u kojem je glupost i pohlepa moćnika i vlasnika informacija često maskirana kao strateško razmišljanje, najgledanija serija u Appleovoj produkciji kroz humor demistificira vlast, podastirući nam oštru satiru o birokraciji i realističan prikaz ljudske gluposti na strateškoj razini.
Down Cemetery Road
Down Cemetery Road (Apple TV)
Za razliku od satiričnog špijunskog trilera “Slow Horses”, koji tematizira cinizam i trulež institucija, nova adaptacija još jedne serije romana Micka Herrona odvija se u srcu britanske srednje klase i bavi se naizgled lokalnim incidentom – eksplozijom u hipsterskom kvartu u Oxfordu i nestankom djeteta – koji Herron koristi kao ishodišnu točku koja razotkriva duboku društvenu paralizu.
Emocionalnu jezgru ovog trilera stvara odnos dviju protagonistkinja; restauratorica umjetnina Sarah (Ruth Wilson), pogonjena vlastitom traumom, upušta se u privatnu potragu za nepoznatim djetetom i upada u zečju rupu urote, uz pomoć privatne detektivke Zoë Boehm (Emma Thompson), koja joj je potpuni kontrast i figurira pomalo poput ženskog Jacksona Lamba – cinična je, racionalna, slomljena i svjesna da istina ima svoju cijenu, posebno u društvu koje je naviklo ignorirati ono neugodno.
Oxford, predstavljen kao mikrosvijet britanskog komfora i samozadovoljstva, funkcionira kao metafora britanskog društva koja održava privid pristojnosti, ali ispod površine skriva apatiju, indiferentnost i strah od moralne nelagode. Kroz ovaj intiman triler, opet natopljen prepoznatljivim sarkastičnim humorom, Herron prikazuje drugi dio iste dijagnoze suvremenog britanskog društva i ponovno postavlja vrlo političko pitanje o tome dokle seže osobna odgovornost čovjeka za zlo koje ga okružuje, kao i što se dešava s društvom koje, otupjelo na osobnu, političku i moralnu odgovornost, odbacuje idealizam i prepušta se odustajanju.
Bookish
Bookish (U&Alibi/UKTV)
Najnoviji doprinos dugoj tradiciji elegantnog britanskog cozy crimea povijesna je detektivska drama smještena u London 1946., koja se vrti oko Gabriela Booka (Mark Gatiss, ujedno i autor serije, koji se proslavio “Sherlockom”), antikvara i amaterskog detektiva s Churchillovom propusnicom na svako mjesto zločina, koji svojom erudicijom pomaže policiji riješiti zločine, ali i sam nosi teret tajni iz rata.
No iza žanrovskog okvira krije se slojevita društvena analiza poslijeratne Britanije; London je prikazan kao grad društvenih i klasnih promjena u kojem ratne posljedice još uvijek tinjaju, a razaranje je vidljivo ne samo u arhitekturi nego i u ljudima. Dok Book istražuje zločine, gledatelj paralelno istražuje njegov složen privatni život, posebno u kontekstu paravanskog braka s Trottie (Polly Walker), najboljom prijateljicom iz djetinjstva, kojim se otvara tema skrivenog identiteta, društvenih maski i položaja gejeva u ne tako davna vremena kad je njihovo postojanje bilo zabranjeno zakonom.