Foto: BHRT
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava odbacilo je apelaciju Slavena Kovačevića, ocijenivši da on ne može biti smatran žrtvom diskriminacije u izbornom procesu u BiH. Sud je zaključio da je Kovačević zloupotrijebio pravo na aplikaciju i da nije dokazao da je bio lično i direktno pogođen odredbama izbornog sistema.
U presudi se navodi da je Kovačević nastupao u ime drugih, što nije dopušteno prema pravilima Suda.
„Cilj apelanta nije bio zaštita njegovih individualnih prava, već promjena ustavno-izborne strukture BiH uopšteno. Time je zloupotrijebio pravo na aplikaciju“, stoji u presudi.
Sud je većinom od 16 glasova prema jednom zaključio da je Kovačević tokom postupka iznosio uvredljive i ničim izazvane optužbe na račun sudija i agenata Vlade, pa čak i visokog predstavnika u BiH.
„Radi se o ličnim napadima i zastrašivanju koji su prevazilazili dozvoljenu kritiku i pokazali nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio radi zaštite svojih prava“, obrazložilo je Veliko vijeće.
Dodatno, Sud je utvrdio da se Kovačević služio obmanjujućim izjavama, uključujući i okolnosti oko njegovog etničkog izjašnjavanja u ranijem periodu.
Veliko vijeće razmatralo je navode da Kovačević nije mogao glasati za kandidate po svom izboru u Domu naroda PSBiH i Predsjedništvu BiH. Međutim, zaključeno je da nije pružio dokaze o ličnoj i neposrednoj diskriminaciji.
„Status žrtve ne može se dobiti samo na osnovu presedana iz predmeta Sejdić i Finci. U ovom slučaju, aplikant nije dokazao da je izborni sistem imao konkretan negativan uticaj na njegov glas“, navodi se u odluci.
Sud je naglasio da je podjela BiH na entitetske izborne jedinice dio složene ustavne strukture utemeljene Dejtonskim mirovnim sporazumom.
U pogledu Predsjedništva, ocijenjeno je da i birači u Federaciji i oni u Republici Srpskoj imaju jednaka ograničenja: glasaju isključivo u okviru entiteta u kojem žive.
Presuda je donesena većinom od 12 glasova naspram 5. Time je poništena ranija odluka Evropskog suda iz 2023. godine, kojom je BiH bila proglašena odgovornom za diskriminaciju u Kovačevićevom slučaju.
Pravnici smatraju da je ova odluka znak povratka Suda „u zonu pravnog opreza i političkog realizma“. Kako navode, Sud je jasno poručio da pojedinac ne može koristiti apelaciju za zagovaranje opšteg interesa ako nije lično pogođen.
Slaven Kovačević, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, podnio je apelaciju 2022. godine tvrdeći da je kao Bosanac i Hercegovac diskriminisan jer ne može odlučivati o izboru srpskog člana Predsjedništva niti biti delegat u Domu naroda PSBiH.
Do sada je Evropski sud za ljudska prava u više presuda (Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić), počev od slučaja Sejdić – Finci iz 2009., utvrdio diskriminaciju u Ustavu BiH. Međutim, nijedna od tih presuda nije sprovedena u praksi.