Foto: Maqbool Baloch/X
Najviši sud Ujedinjenih nacija u srijedu će objaviti globalni pravni okvir za borbu protiv klimatskih promjena koji će također utvrditi odgovornost najvećih zagađivača u odnosu na zemlje koje najviše pate, piše francuska novinska agencija AFP.
Međunarodni sud pravde (ICJ) dobio je zadatak da izradi takozvano savjetodavno mišljenje o obavezama zemalja u sprječavanju klimatskih promjena i posljedicama za onečišćivače čije su emisije naštetile planeti.
Stručnjaci kažu da će to biti najznačajnija u nizu nedavnih odluka u sferi međunarodnog prava o klimatskim promjenama, s velikim potencijalnim posljedicama za države i firme širom svijeta. Zemlje najizloženije klimatskim promjenama nadaju se da će biti dalekosežnih pravnih posljedica u borbi protiv klimatskih promjena, ujedinjavanju postojećeg prava, oblikovanju nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva i uticaju na trenutne sudske slučajeve.
„To će biti kompas koji je svijetu potreban da ispravi smjer. To će dati novu snagu klimatskim parnicama, inspirisati ambicioznije nacionalne politike i voditi države prema odlukama koje podržavaju njihove zakonske dužnosti zaštite i ljudi i planete“, rekao je Vishal Prasad, direktor udruge Studenti pacifičkih otoka koji se bore protiv klimatskih promjena.
No neki kritičari tvrde da će presuda biti neefikasna, jer savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu obvezujuća i veliki zagađivači mogu je jednostavno ignorisati.
UN je, pod pritiskom male ostrvske države Vanuatu, zatražio od suda da odgovori na dva pitanja. Prvo je koje obveze države imaju prema međunarodnom pravu u zaštiti Zemljine klime od emisija stakleničkih plinova koji zagađuju i drugo je koje su pravne posljedice za države koje su “svojim djelima i propustima prouzročile značajnu štetu klimatskom sistemu i drugim dijelovima okoliša?” Drugo pitanje bilo je izričito povezano sa štetom koju klimatske promjene nanose malim, ranjivijim zemljama i njihovom stanovništvu. To se odnosi na zemlje koje se suočavaju sa sve razornijim vremenskim katastrofama, a posebno na ostrvske nacije kojima prijeti porast nivoa mora poput onih u Tihom okeanu, prenosi Bolja energija.
U nečemu što je nazvano bitkom “David protiv Golijata”, razvijene ekonomije i zemlje u razvoju sukobile su se na Međunarodnom sudu pravde tokom decembarskih ročišta u tom slučaju. Palata mira u Haagu, sjedište Međunarodnog suda pravde, bila je poprište više od 100 usmenih podnesaka – najvećeg broja ikada, a mnogi iz malih država prvi put su se pojavili.
Foto: Impuls
“Ovo bi mogao biti najznačajniji slučaj u istoriji čovječanstva”, rekao je predstavnik Vanuatua Ralph Regenvanu, otvarajući tada dvosedmična saslušanja. “Ishod ovih postupaka odjeknut će generacijama, određujući sudbinu nacija poput moje i budućnost naše planete”, rekao je vijeću od 15 sudija.
Veliki zagađivači tvrdili su da je Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) dovoljna i da nove smjernice o obavezama zemalja nisu potrebne. Američka zastupnica Margaret Taylor rekla je da je taj okvir “najnoviji izraz pristanka država da budu obavezane međunarodnim pravom u pogledu klimatskih promjena”. Taylor je pozvala sud “da osigura da njegovo mišljenje očuva i promiče središnju ulogu” te konvencije.
Govornik iz Indije bio je još eksplicitniji. “Sud bi trebao izbjegavati stvaranje bilo kakvih novih ili dodatnih obaveza osim onih koje već postoje u okviru režima klimatskih promjena”, rekao je Luther Rangreji.
Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom od tada su prestale finansirati UNFCCC-a i povukle se iz Pariškog sporazuma o klimi.
Manje države rekle su da je postojeći okvir nedovoljan za ublažavanje razornih učinaka klimatskih promjena. “Kako se mora dižu brže nego što se predviđalo, te države moraju stati. Ovaj sud ne smije im dopustiti da osude naše zemlje i naše ljude na vodene grobove”, rekao je John Silk s Maršalovih Otoka.
Nakon žestokih pregovora UN-a o klimi u Azerbajdžanu u novembru, bogate zemlje pristale su osigurati najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle zemljama u razvoju da prijeđu na čistu energiju i pripreme se za porast ekstremnih vremenskih uslova. Ranjive zemlje tvrde da to jednostavno nije dovoljno i pozvale su ICJ da se založi za više.
“Ovo je kriza preživljavanja. To je također kriza jednakosti”, rekao je predstavnik Fidžija Luke Daunivalu.
“Naš narod… nepravedno plaća račun za krizu koju nije stvorio. On od ovog suda traži jasnoću, odlučnost i pravdu”, dodao je Daunivalu.