Poplave u EU, foto: Maciej Kulczynski/dpa
Voda je ljudski najvitalniji prirodni resurs, ali globalno zagrijavanje mijenja način na koji se voda kreće oko Zemlje. Analiza katastrofa u 2024., koja je bila najtoplija godina ikada zabilježena, pokazala je da su katastrofalni događaji povezani s vodom ubili najmanje 8700 ljudi, 40 miliona ljudi protjerali iz domova i prouzročili ekonomsku štetu veću od 530 milijardi eura, pokazuje najnoviji izvještaj Global Water Monitor 2024.
Rastuće temperature, potaknute stalnim izgaranjem fosilnih goriva, remete ciklus vode na više načina. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što dovodi do intenzivnijih pljuskova. Toplija mora daju više energije uraganima i tajfunima, pojačavajući njihovu razornu moć. Globalno zagrijavanje također može povećati sušu uzrokujući više isparavanja iz tla, kao i pomicanje uzoraka padavina.
Smrtonosne bujične poplave pogodile su Nepal i Brazil 2024. godine, dok su riječne poplave izazvale razaranje u središnjoj Europi , Kini i Bangladešu. Super tajfun Yagi , koji je u septembaru pogodio jugoistočnu Aziju, pojačan je klimatskom krizom, kao i oluja Boris koja je istog mjeseca pogodila Europu.
Suše su također uzrokovale velike štete, pri čemu se proizvodnja usjeva u južnoj Africi prepolovila, zbog čega se više od 30 miliona ljudi suočilo s nestašicom hrane. Poljoprivrednici su također bili prisiljeni ubijati stoku jer su im se pašnjaci isušivali, a pad proizvodnje hidroelektrana doveo je do rasprostranjenih nestanaka struje.
“Godine 2024. Zemlja je doživjela svoju najtopliju godinu u istoriji, a vodeni sistemi širom svijeta podnijeli su najveći teret, uzrokujući haos u ciklusu vode”, rekao je voditelj izvještaja, profesor Albert van Dijk.
Rekao je da je 2024. bila godina ekstrema, ali da to nije bila izolirana pojava. “To je samo dio pogoršanja trenda intenzivnijih poplava, dugotrajnih suša i rekordnih ekstrema.” Izvješće upozorava na još veće opasnosti u 2025. godini jer emisije CO2 nastavljaju rasti.
Foto: Impuls
Izvještaj Global Water Monitor 2024. izradio je međunarodni tim istraživača sa sveučilišta u Australiji, Saudijskoj Arabiji, Kini i Njemačkoj. Tim je koristio podatke s hiljadu zemaljskih postaja i satelita koji kruže oko Zemlje za procjenu kritičnih varijabli vode kao što su oborine, vlažnost tla, riječni tokovi i poplave.
Naučnici su otkrili su da se rekordi u količini oborina ruše sve češće. Na primjer, rekordi za mjesečne količine padalina postavljani su 27 posto češće 2024. nego 2000. godine, a za dnevne količine padavina 52 posto češće. Također, rekordno niske vrijednosti ostvarivane su 38 posto češće. “Dakle, vidimo krajnosti na obje strane”, rekao je Van Dijk.
Naučnici su rekli da sezonske klimatske prognoze za 2025. i trenutačni uslovi ukazuju na to da bi se suše mogle pogoršati u sjevernoj Južnoj Americi, južnoj Africi i dijelovima Azije. Vlažnije regije poput Sahela i Europe mogle bi se suočiti s povećanim rizicima od poplava, prenosi Boljaenergija.hr.