Foto: AP
Nema sumnje da je budućnost zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji (EU), izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, nakon Samita EU – Zapadni Balkan u Briselu.
“Tokom današnjeg samita bilo je jasno da Evropska unija i Zapadni Balkan pripadaju istoj evropskoj porodici. Zapadnom Balkanu je mjesto u samom srcu našeg evropskog projekta”, poručio je Costa.
Istakao je da EU šalje snažan signal Deklaracijom koju su na Samitu usvojili i sa kojom su saglasni lideri sa Zapadnog Balkana. Istakao je da je drugačija od onih sa prethodnih samita, preciznija i lakše razumljiva građanima.
Naglasio je da je jasnije nego ikad da je proširenje zajednička pokretačka snaga.
“Činjenica je da je svaka zemlja koja je pristupila Evropskoj uniji mnogo prosperitetnija zahvaljujući članstvu. Ovo je evropsko obećanje prosperiteta. Proširenje je i najbolja geostrateška investicija u mir, sigurnost i stabilnost koju možemo učiniti”, rekao je Costa i dodao da postepena integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju već napreduje na način zasnovan na zaslugama.
Ostvaren značajan napredak
Prema njegovim riječima, današnja Deklaracija naglašava činjenicu da je Plan rasta za Zapadni Balkan prava promjena.
“Građani u regionu će vidjeti udvostručenje ekonomskog rasta pretočenog u nova radna mjesta i bolje usluge u narednoj deceniji. Nema druge regije na svijetu u koju je Evropska unija uložila toliko resursa, finansijskih sredstava, ljudskih resursa i stručnosti. Tako se gradi pravo strateško partnerstvo”, rekao je on.
Istakao je da su vidjeli značajan napredak u protekloj godini, posebno u Crnoj Gori i Albaniji.
“I tokom ovog samita, primijetio sam kolektivni osjećaj odgovornosti i novi nagon da se radi jače i brže. Dakle, trebalo bi maksimalno iskoristiti novi zamah i stvoriti sve potrebne uslove za proširenje. Jer, nema sumnje da je budućnost Zapadnog Balkana u našoj zajednici”, naglasio je Costa.
Von der Leyen: Proces pristupanja je rigorozan i tako će ostati
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je nakon Samita EU – Zapadni Balkan u Briselu, značaj kompromisnog prevazilaženja bilateralnih prepreka.
“Moramo se uzdići do nove realnosti, a nova realnost je da nije dovoljno jednostavno ostaviti otvorena vrata za naše ambiciozne članice, već moramo biti aktivni i moramo ih aktivno približavati. Zadržaćemo istu ambiciju i političku posvećenost i tokom ovog novog mandata. Nastavićemo da naporno radimo na dva prioriteta sa našim zapadnobalkanskim partnerima. Jedan je pristupanje EU, a drugi je postepena integracija našem jedinstvenom tržištu”, rekla je ona. Naglasila je da je bilo značajnog napretka u protekloj godini.
“Samo ove sedmice zatvorili smo još tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Nadamo se da ćemo vidjeti više zatvorenih 2025. Takođe smo upravo otvorili klaster spoljnih odnosa sa Albanijom i Evropski savjet se složio da krene dalje na otvaranju klastera 3 sa Srbijom. Pismo je poslato”, rekla je Von der Leyen. Prema njenim riječima, svaki prethodni talas proširenja je ojačao.
“Buduće države članice moraju se pripremiti za obaveze članstva, ali u isto vrijeme EU se mora prilagoditi kako bi primila veću porodicu i… Komisija će preispitati svoje glavne sektorske politike. Želimo da budemo sigurni da su prilagođene većoj Uniji”.
Udvostručujemo napore
Istakla je da je proces pristupanja rigorozan, zasnovan na zaslugama i da će tako i ostati, ali s obzirom na geopolitičku situaciju, udvostručuju napore da podrže partnere koji žele napredovati. Govorila je i o postepenoj integraciji u jedinstveno tržište.
“Plan rasta nam može približiti ekonomije Zapadnog Balkana. Ekonomije Zapadnog Balkana trenutno su na 35 posto prosjeka EU. Plan rasta ima potencijal da udvostruči njihovu veličinu u toku ove decenije, dakle unutar ovog mandata. Plan rasta je šest milijardi evra investicija, a princip je investicija i reforma. Sada imamo pet veoma ambicioznih reformskih planova za pet partnera sa Zapadnog Balkana. Oni predlažu reformsku agendu, a mi se radujemo što ćemo dobiti šestu, a zauzvrat za ove reforme one su podržane investicijama”.
Istakla je da pripremaju predfinansiranje od preko 300 miliona eura za početak reformi.
“Istovremeno i što je važno, Plan rasta nudi partnerima sa Zapadnog Balkana postepen pristup našem jedinstvenom tržištu. Dakle, to je investicija i otvaranje za reforme”.
Kao primjer je navela takozvane zelene puteve, navodeći da ubrzavaju kretanje ljudi i robe na deset ključnih graničnih prelaza između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Osim toga uvode Zapadni Balkan u Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno jednostavan jeftin i brz siguran transfer novca između Zapadnog Balkana i Evropske unije.
“Veoma važno za građane i kompanije. Albanija i Crna Gora će se pridružiti od sljedeće godine. Uskoro slijede Sjeverna Makedonija i Srbija”, rekla je Von der Leyen.
Na Samitu su učestvovali Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.