Foto: Impuls
Bilioni tona vodonika se nalaze zakopani u stijenama i rezervoarima ispod površine, ali istraživači još nisu sigurni gdje se tačno nalaze.
Ogromne količine vodonika se kriju ispod površine, a naučnici tvrde da bi samo djelić tih rezervi mogao da potpuno prekine zavisnost čovječanstva od fosilnih goriva.
Novo istraživanje zaključilo je da planeta čuva iji 6,2 biliona tona vodonika u stijenama i podzemnim rezervoarima. To je, ugrubo, 26 puta više od poznatih rezervi nafte u zemlji.
Problem je što moraju da se tačno lociraju te rezerve.
Najveći dio vodonika se najvjerovatnije nalazi previše duboko ili predaleko na pučini da bi moglo da mu se pristupi, a neki od rezervoara su premali da bi bili ekonomski isplativi, navodi se u istraživanju.
Uprkos tim ograničenjima, rezultati studije ukazuju i da ima više nego dovoljno vodonika koji bi mogao da se iskoristi, kaže Džefri Elis, petrolejski geohemičar u američkoj Geološkoj službi i vođa istraživanja.
Vodonik je odličan izvor čiste energije koji može da pokreće vozila, zadovolji industrijske procese i stvara električnu energiju. Od ukupnih procjenjenih rezervi vodonika, samo dva odsto – 124 milijarde tona (ekvivalentno 112 milijardi metričkih tona) bi bilo dovoljno vodonika da podmiri sve potrebe čovječanstva za narednih 200 godina.
Energija oslobođena iz toliko količine vodonika je oko dva puta veća od energije koju sadrže sve poznate rezerve prirodnog gasa, navodi Elis i geološkinja Sara Gelman, koautorka studije objavljene u časopisu Sajens advansis (Science Advances).
Kako bi procijenili količinu vodonika unutar Zemlje, stručnjaci su koristili model koji je proračunao brzinu kojom se gas proizvodi pod zemljom – količina koja je zarobljena u rezervoarima – i količine vodonika koji se gubi kroz razne procese, poput curenja kroz pukotine u atmosferu.
Promjena paradigme
Vodonik se stvara kroz hemijske reakcije u stijenama. Najjednostavija bi bila deoba vode na vodonik i kiseonik. „Zapravo postoje desetine prirodnih procesa kroz koje može da se stvara čist vodonik, ali većina njih stvara male količine“, objašnjava Elis.
Sve doskora, stručnjaci nisu shvatali da vodonik može da se akumulira pod zemljom.
„Paradigma kroz čitavu moju karijeru je da se vodonik stvara, ali da je veoma mali molekul koji lako bježi kroz male pore i pukotine“, dodaje Elis.
Ipak, to se proteklih godina pokazalo netačnim, jer su pronađene ogromne količine vodonika u zapadnoj Africi i u rudniku hroma u Albaniji. Sada je jasno da se vodonik zaista nagomilava u rezervoarima pod zemljom, a nova studija pokazuje da bi te akumulacije mogle da budu pozamašne.
„I sam sam ostao iznenađen da su rezultati mnogo veći nego što sam mislio. Zakučak je da ga ima mnogo“, ističe Elis.
Procjene su da bi u budućnosti vodonik mogao da podmiruje i do 30 odsto energetskih potreba u nekim sektorima, a globalna potražnja uvećaće se petostruko do 2050. godine. Trenutno se proizvodi elektrolizom vode, prilikom koje se molekuli vode razbijaju pomoću električne energije, prenosi rts.