Foto: Unsplash
Prošla godina bila je najtoplija ikada zabilježena, okeani su kuhali, ledenjaci su se topili alarmantnom brzinom, a naučnici su se mučili da shvate zašto. Vanrednu vrućinu potaknuo je niz faktora, uglavnom zagrijavanje planete izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Ninjo. No, to samo po sebi ne objašnjava neuobičajeno brz porast temperature.
Nova studija, objavljena u četvrtak u časopisu Science, kaže da su naučnici identifikovali kariku koja nedostaje – oblake. Prema studiji, talas zagrijavanja bio je pojačan izostankom nisko ležećih oblaka nad okeanima, što može imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.
Planeta je “potamnila”
Jednostavno rečeno, manje svijetlih i niskih oblaka znači da je planeta “potamnila”, što joj omogućava da apsorbira više Sunčeve svjetlosti, rekla je Helge Gößling, autorica studije i klimatska fizičarka na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.
Taj se fenomen naziva albedo i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju Sunčevu energiju natrag u svemir, piše CNN.
Zemljin albedo opada od 70-ih godina, dijelom zbog otapanja svijetlog snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbiraju više Sunčeve energije zagrijavajući planetu. Niski oblaci također doprinose ovom efektu jer odbijaju Sunčevu svjetlost.
Rekordno niske razine albeda
Naučnici su pretražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je opadanje niske naoblake smanjilo albedo na rekordno niske razine prošle godine. Područja sjevernog Atlantskog okeana iskusila su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.
“Prošla se godina uklapa u decenije opadanja niske naoblake”, rekla je Helge Gößling.
Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa. “Ovo je tako složena stvar i tako ju je teško razjasniti”, ističe Gößling.
Vjeruje da je to rezultat kombinacije faktora. Prvi je smanjenje onečišćenja u pomorskom prometu zbog propisa o štetnim emisijama sumpora u industriji. Iako je ovo bila pobjeda za ljudsko zdravlje, ova vrsta zagađenja također je pomogla u hlađenju planete posvjetljivanjem oblaka.
Buduće projekcije mogle bi biti podcijenjene
Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjenjive prilike u okeanima, također su mogle pridonijeti. Ali Gößling ukazuje na treći, alarmantniji faktor: samo globalno zagrijavanje.
Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi. Kako se površina planete zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući komplikovanu povratnu spregu u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zatopljenja, a njihov nestanak potom potiče daljnje zagrijavanje.
Ako se to dogodi, buduće projekcije zagrijavanja mogle bi biti podcijenjene i trebali bismo očekivati prilično intenzivno zagrijavanje u budućnosti, ističe Gößling.
Mark Zalinka, atmosferski naučnik u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu ima smisla jer oni u biti djeluju kao Zemljina zaštita od Sunca. Male promjene u naoblaci mogu drastično promijeniti Zemljin albedo.
Oblaci se mogu činiti jednostavnima, ali beskrajno su složeni i naučnici su još daleko od otkrivanja njihovog ponašanja. Oni su jedna od najvećih glavobolja u nauci o klimi, smatra Gößling.
Ali ključno je otkriti kako će oblaci reagirati na globalno zagrijavanje, rekao je Zalinka: “To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema.”, prenosi index.hr.