Foto: N1
Godišnje se u Bosni i Hercegovini desi na stotine povreda na radu koje nerijetko završe smrtnim ishodom. Posljednji slučaj teže povrede bilježi se u Banjaluci. No, nisu to jedini problemi bh. radnika. Ako nisu životno ugroženi, ugrožena su im prava. Loši uslovi rada manifestuju se na način da nakon povrede na gradilištu, radnika dočeka neuplaćeno zdravstveno osiguranje.
Nekoliko dana nakon što su povrijeđeni radnici na gradilištu u Banjaluci, od kojih je jedan zadobio teže povrede, policija i dalje na terenu. Utvrđuju se okolnosti nesreće. No, gradilište u naselju Starčevica nije izolovan slučaj. Samo u toku ove godine u Republici Srpskoj, zabilježeno je osam smrtnih slučajeva a 75 težih povreda na radu. Od 1.300 kontrola Inspektorat Republike Srpske utvrdio je da je propusta bilo u čak 550 slučejava.
“U oblasti građevinarstva izvršeno je 270 kontrola, od čega je 120 bilo sa utvrđenim propustima. Kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda te šumarstvo i drvna industrija u kojima posmatrano po godinama postoji kontinuitet nastanka povreda na radu”, naveli su iz Inspektorata RS.
Zakon o zaštiti na radu krši se u velikoj mjeri kažu u sindikatu. Svaka druga kontrola je neuredna. Problem je, poručuju, i neredovan izlazak inspektora na teren. U slučaju smrtnih ili težih povreda odgovornost izostaje, zbog čega kazne moraju biti strožije. U zavisnosti od vrste prekršaja, kreću se od 1.000 do 15.000 maraka za poslodavce.
“Naglašavam je da je savez sindikata intezivno radio na izradi strategije zaštite na radu koja je usvojena 2021.godine i ona je za period od 2021. do 2024. godine. Ono što je jasno definisano u toj strategiji je prije svega donošenje jedinstvenog centralnog registra povreda na radu i to je opšti cilj te strategije”, pojasnila je Aleksandra Jakšić, stručna saradnica za zaštitu i zdravlje na radu.
Međutim, strategija nikada nije realizovana, a rokovi su probijeni. Ona koja se primjenjuje stara je više od pola vijeka. S druge strane, zakoni su mijenjani i prilagođavani, no garancije zaštite na radu, nerijetko su mrtvo slovo na papiru.
Kao da nije dovoljna težina posla koji obavljaju radeći i kada su loši vremenski uslovi, nego se njihova prava brutalno krše. Neredovne isplate plata, doprinosa, rad na crno, problemi su sa kojima se suočavaju radnici.
Prema posljednjim podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, čak 45.000 radnika od ukupnog broja zaposlenih u prvoj polovini ove godine nisu bili zdravstveno osigurani. Poslodavci ni za jedan mjesec nisu uplaćivali doprinose.
“Istovremeno, 1.236 osiguranika u RS-u uplaćuju sami sebi doprinos za zdravstveno osiguranje po ličnom osnovu”, navedeno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
U prijevodu, hiljade i hiljade radnika prepušteni su sami sebi. Široka je lepeza načina na koji su njihovi životi i prava ugroženi. Od nesreća pa sve do nasilja. Pa je tako Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS za 13 godina rada zaprimila više od 15.000 predmeta, uglavnom indivudalnih. Zbog svega ne čudi činjenica, da je konkretno na gradilištima sve više Nepalaca, Bangladežana, Indijaca. Loš odnos prema radnicima, dolazi na naplatu, upravo njihovim odlaskom.