Foto: AFP
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, 14 zemalja članica NATO-a povećalo je potrošnju na odbranu na nivo koji nije viđen od pada komunističkih režima, na 70 milijardi dolara samo ove godine, piše Bloomberg, pozivajući se na izvore, prenosi Tanjug.
Značajan dio opreme se kupuje kako bi se zamijenila sovjetska oprema poslata u Ukrajinu, a ove zemlje također pokušavaju da brzo izgrade svoj vojni potencijal, koji je većina njih decenijama zanemarivala, navodi se u komentaru američke agencije.
“Nakon što skoro ništa ne radite na ovom polju 20 godina, ovo je u suštini skok sa mašina prve ili druge generacije na mašine četvrte ili pete generacije. To je kao prelazak sa računara sa 386 procesorom na najsavremenija višejezgrena mrežna rješenja”, rekao je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Slovačke general Daniel Zmeko.
Istočno krilo NATO-a prvi put je najavilo povećanje vojnih izdataka kada je Rusija okupirala Krim 2014. godine, a 2021, godinu dana prije ruske invazije na Ukrajinu, među najvećim ekonomijama na kontinentu, samo je Velika Britanija dostigla cilj Alijanse od dva posto BDP-a.
Poljska na prvom mjestu
Prema riječima šefa estonske Agencije za odbrambene nabavke Magnusa-Valdemara Saara, Estonija je potrošila više na odbranu u posljednjih 18 mjeseci nego u prethodnih 30 godina. Estonski ministar odbrane Hano Pevkur istakao je da je problem hroničan nedostatak sredstava. Zemlja, koja dijeli zajedničku granicu sa Rusijom, izdvaja 3,4 posto BDP-a.
“Problem je što nismo bili na dva posto posljednjih 30 godina, bili smo na jedan posto, a neke zemlje su čak i ispod praga od jedan posto”, dodao je.
Vojna alijansa procjenjuje da zemlje istočne Evrope ove godine čine pet od sedam najvećih odbrambenih izdataka NATO-a u procentima BDP-a.
Poljska je na prvom mjestu, sa preko 4,12 posto BDP-a. Manje od mjesec dana nakon invazije na Ukrajinu, parlament je usvojio zakon koji je povećao budžet i osnovao poseban fond za finansiranje skupih nabavki.
Na drugom mjestu je Estonija – 3,43 posto, zatim SAD – 3,38 posto, Latvija – 3,15 posto, Grčka – 3,08 posto, Litvanija – 2,85 posto, Finska – 2,41 posto, Danska – 2,37 posto, Velika Britanija – 2,33 posto i Rumunija – 2,25 posto, navodi Bloomberg.