Foto: Unsplash
Vrtovi u Velikoj Britaniji pokrivaju ukupnu površinu od 4.000 kvadratnih kilometara i obuhvataju oko 24-36% površine gradova u Velikoj Britaniji. Brza globalna urbanizacija ugrožava biodiverzitet, ali najnovija knjiga Kejt Bredberi, Jedan vrt protiv sveta: U potrazi za nadom u klimi koja se mijenja, pokazuje kako čak i najmanja bašta može da da podršku divljim životinjama – snažan podsjetnik da pojedinačna akcija može kolektivno dovesti do značajanog uticaj na životnu sredinu.
Piše: Elizabeth Nicholls
Ova fascinantna knjiga dovodi u pitanje pretpostavku da očuvanje može biti efikasno samo u ruralnim područjima ili prirodnim rezervatima. Male, urbane bašte – i zaista male promjene u načinu na koji uređujemo baštu – mogu pružiti vitalna utočišta za divlje životinje.
Kroz hroniku evolucije svoje skromne bašte u Brajtonu, Bredberi prikazuje čitaocu opipljive i često nadmoćne koncepte klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta. Kroz svjedočanstvo o borbama i trijumfima njene bašte – padovima gubitka vilinih konjica zbog proljećne suše i radosti prvih crvendaća – lično upoznajemo Kejtin vrt i njegove heroje.
Sa različitim narativima, stanovnici bašte – poput zdepastog spasilačkog ježa koji je dobio ime Krofna i zaljubljenih vodozemaca u amplekusu (zagrljaj za parenje u kojem se žabe drže jedna za drugu satima) – svaki pokazuju svoju jedinstvenu ulogu u zamršenoj ravnoteži baštenskog ekosistema. Galebovi haringe, na primjer, postaju simboli otpornosti, ploveći po urbanom pejzažu prepunom opasnosti. Insekti oprašivači i njihova zavisnost od specifičnih biljaka naglašavaju potrebu za hranjenjem pčela. Istaknuvši ove životinje, Bredberi inspiriše dublje uvažavanje stvorenja u našim baštama koja se često zanemaruju.
Kejt Bredberi i jež Krofna, foto: Sarah Cuttle, CC BY-ND
Lični pristup kroz koji Kejt pripovjeda može djelovati kao katalizator promjene, inspirišući čitaoce da preispitaju šta rade sa sopstvenim zelenim prostorom, bez obzira koliko su mali. Moje istraživanje je pokazalo da stvaranje mini-livade od samo dva kvadratna metra može značajno i brzo povećati brojnost i raznovrsnost divljih pčela i drugih oprašivača. Drugi su pokazali važnost struktura koje su pogodne za divlje životinje, kao što su bare i kutije za gnijezda za razne urbane životinje. Baštovanstvo za divlje životinje takođe nam koristi, povećavajući našu povezanost sa prirodom i dobrobiti za zdravlje i dobrobit koje mogu donijeti.
Nada i akcija
U junu se u Londonu održao jedan od najvećih marševa za prirodu, sa hiljadama ljudi koji su se pridružili preko 350 ekoloških grupa pozivajući vladu da „Obnovi prirodu sada“. Kejt je bila tamo, kao i ja. Taj dan je bio preko potreban podsjetnik da je mnogima stalo do naših divljih životinja i da su voljni da preduzmu mjere da ih zaštite.
Ako se osećate preplavljeno mogućnošću da svoju baštu pretvorite u utočište divljih životinja, ne plašite se. Kejt nam govori odakle da počnemo, od sitnih radnji kao što je ostavljanje vode za životinje, do složenijih i dugotrajnijih projekata, kao što je sadnja žive ograde. Njeni predlozi za alternativne metode suzbijanja štetočina, kao što je privlačenje sporih puževa, podstiču izbjegavanje korištenja pesticida štetnih po životnu sredinu, usklađujući se sa širim trendom u pisanju o prirodi koji je započelo Tiho proleće Rejčel Karson, prvi put objavljeno 1962.
Ovo suštinsko djelo je podiglo svijest o opasnostima toksičnih hemikalija, dok se savremeni pisci poput Kejt Bredberi fokusiraju ne samo na prijetnje prirodi već i na korake koje pojedinci mogu preduzeti da bi je zaštitili. Iskopajte ribnjak, napravite lagunu za letenje, napravite gomilu trupaca – ove stvari ne moraju da zauzimaju previše prostora, niti koštaju mnogo novca, ali će napraviti veliku razliku za divlje životinje, a Kejtin vrt je dokaz za to.
Jedna bašta protiv svijeta je poziv na akciju za sve zainteresovane za baštovanstvo, očuvanje prirode ili klimatske promjene. Kejtin zanimljiv narativni i praktični savjeti čine ovu knjigu osnovnim čitanjem za urbane stanovnike koji žele da ostvare pozitivan uticaj. Njen rad je posebno inspirativan za one koji se mogu osjećati nemoćno pred globalnim izazovima, pokazujući da značajne promjene mogu početi upravo u našim baštama ili lokalnim zelenim površinama. Kroz svoju malu baštu, Kejt pokazuje da svako od nas ima moć da napravi razliku, jednu po jednu baštu.
Prevod i obrada – Impuls