Foto: Getty Images
Krajolik iza Mona Lize Leonarda da Vinčija izazvao je beskrajne rasprave, pri čemu su neki istoričari umjetnosti sugerisali da je prizor bio izmišljen i idealizovan, dok su drugi uočavali razne veze sa određenim lokacijama u Italiji.
Sada jedna geološkinja i istoričarka renesansne umjetnosti vjeruje da je napokon riješila misteriuj jedne od najpoznatijih slika na svijetu. En Picoruso kombinovala je svoje dvije struke kako bi sugerisala da je Leonardo naslikao nekoliko prepoznatljivih karakteristika Leka, grada smještenog na obalama jezera Komo u Lombardiji na sjeveru Italije, piše “Guardian”.
Pizcoruso je uparila Leonardov most, planinski lanac i jezero na Mona Lizi sa Azone Viskonti mostom iz 14. vijeka u Leku, jugozapadnim Alpima koji gledaju na područje i jezerom Garlate, koje je Leonardo posjetio prije 500 godina. Sličnosti su nesporne, rekla je ona.
“Toliko sam uzbuđena zbog ovoga. Zaista mislim da u pitanju pogodak”, istakla je Picoruso.
Prethodne teorije uključivale su tvrdnju iz 2011. da most i cesta na Mona Lizi pripadaju Bobiju, malom gradu na sjeveru Italije, kao i onu iz 2023. da je Leonardo naslikao most u provinciji Areco, prenose Vijesti.me.
Ali fokusiranje na most, rekla je geološkinja, nije bilo dovoljno.
“Ovakva vrsta mosta bila je uobičajena širom Italije i Evrope i mnogi su izgledali vrlo slično. Nemoguće je identifikovati tačnu lokaciju samo na osnovu mosta. Svi pričaju o mostu, a niko ne priča o geologiji. Geolozi ne gledaju slike i istoričari umjetnosti ne gledaju geologiju. Istoričari umjetnosti rekli su da je Leonardo uvijek koristio svoju maštu, ali ovu sliku možete dati bilo kojem geologu na svijetu i reći će isto što i ja o Leku. Čak i negeolog može sada da vidi sličnosti”, uvjerena je Picoruso.
Napomenula je da su stijene u Leku krečnjak i da je Leonardo prikazao svoje stijene u sivo-bijeloj boji, “što je savršeno, jer je to vrsta stijene koja tamo postoji”. Dodala je da, za razliku od Leka, ni Bobio ni Areco nemaju jezero. “Dakle, imamo zaista savršene dokaze u Leku”, ističe Picoruso.
Njena prethodna istraživanja Leonarda uključivala su proučavanje obje verzije “Bogorodice na stijenama” – onu u Luvru u Parizu i repliku u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Do 2010. Nacionalna galerija vjerovala je da je ona koju ima uglavnom djelo asistenata, ali nakon što ju je restaurisala, proglasila je mogućim da je Leonardo naslikao cijelu sliku sam.
Analiza vegetacije i geologije u krajoliku oko središnjih likova koju je sprovela Picoruso ponovo je pokrenula raspravu.
“Botanika u Luvrovoj verziji je savršena, pokazujući biljke koje bi uspjevale u vlažnoj, tamnoj špilji. Ali biljke u londonskoj verziji su netačne. Nekoliko ih ne postoji u prirodi”, zaključila je ona.
Napomenula je da je Leonardo uvijek naglašavao svojim studentima važnost preciznog prikazivanja prirode. Za svoje najnovije istraživanje Mona Lise, posjetila je Leko, prateći Leonardove korake.
“Znamo iz njegovih bilježaka da je proveo puno vremena istražujući područje Leka i teritoriju dalje na sjeveru”, kazala je Picoruso.
Žak Frank, bivši savjetnik za Leonarda da Vinčija u Luvru, rekao je da ne sumnja ni trena da je Picoruso upravu sa njenom teorijom. Ona će ovog vikenda prezentovati svoje dokaze na geološkoj konferenciji u Leku.
“Zapravo sam euforična zbog ovih otkrića – i postoji gotovo sigurna mogućnost da je Leonardo naslikao krajolik tačno sa mjesta gdje održavamo našu konferenciju”, rekla je ona.