Wednesday, November 20, 2024

31 godina od zločina u Ahmićima: Isplanirani i javno najavljeni zločin

Foto: vijesti.ba

Pripadnici HVO-a su na današnji dan prije 31 godina, 16. aprila 1993. godine, ubili 116 Bošnjaka u selu Ahmići, a selo potpuno razorili i spalili.
Kordićeva prijetnja i osmišljeni plan

Dario Kordić, zaprijetio je javno, 1. februara 1993. godine, preko studija Vitez, Televizije HZ HB, srednjobosanskim Bošnjacima da će nestati. Ta prijetnja po sadržaju je gotovo identična, a po poruci ista, kao čuvena Karadžićeva na zasjedanju Skupštine RBIH sredinom oktobra 1991. godine.

Kordić je 1. februara zaprijetio Bošnjacima riječima: “Nemojte se igrati s time! Budete li išli na neku od drugih općina, može se desiti ne samo da ne bude države BiH, nego da ne bude ni muslimanskog naroda.”
U noći, 15. aprila, je odlučio dokazati da 1. februara nije “pucao u prazno”. Sutradan je cijelo bošnjačko selo uništeno, zajedno sa stanovništvom.

Akciju su isplanirala ratni zločinci Tihomir Blaškić i Dario Kordić. Za izvršenje zločina, doveli su u rejon Viteza i specijalne jedinice HVO-a sa drugih općina, a koje su već ranije „omirisale krv“ u oružanim sukobima sa ARBiH. Tako su 14. aprila stigli Džokeri, specijalna jedinica HVO-a iz Busovače pod komandom Ante Sliškovića.

Napad HVO-a

U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine jedinice za posebne namjene HVO-a Džokeri i Maturice izvršile su napad na Ahmiće. Bilo je 5:30h, ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Hrvatski stanovnici tih sela su pravovremeno upozoreni o napadu, a neki su čak i učestvovali u njemu. Hrvatske žene i djeca su evakuisani dan prije borbi. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste, a napad je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude. Manje grupe od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane.

Neka od tijela su pronađena u ugljenisanom stanju i u položajima iz kojih se može zaključiti da su bili živi spaljeni.

Žrtve

Među 116 bošnjačkih civila, 32 su bili žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Muškarci su najčešće ubijani pucnjem iz neposredne blizine. Vojnici HVO-a su odvajali muškarce od njihovih porodica, a zatim ih ubijali. Izdvojili su Abdulaha Ahmića i njegovog oca u dvorište iza porodične kuće i obojici pucali u glavu. Abdulah Ahmić je tada ranjen, dok je njegov otac ubijen. Vojnici HVO-a su izdvojili i ubili muževe i sinove Nure Pezer i Fatime Ahmić. O svemu je u Hagu svjedočila Nura Pezer.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije i “mozak” operacije Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stewart. Prizorište strašnog zločina bilo je potresno o čemu ostaje zabilježeno svjedočanstvo i u ovom videu.

Vijesti.ba

Povezane vijesti

Paradoks slobode

U Gvatemali, srednjoameričkoj državi, vođen je građanski rat, dakako krvav, između 1960. i 1996. godine. U okviru tog rata počinjen je i genocid nad starosedeocima, Indijancima iz plemena Maja. Ljudi su sistematski ubijani od 1981. do 1983., a događaj je poznat kao Genocid nad Majama ili Tihi genocid. Ubijeno je 162.000 pripadnika tog naroda. To je širi kontekst. Potom i uži. Genocid je sproveo general Efraín Ríos Montt, koji je bio inspiracija za lik diktatora u filmu. Sve počinje suđenjem i presudom – general je kriv – počinio je genocid.

Svi ratni zločini ni do kraja 2025. neće biti procesuirani

Foto: Sud BiH

Nemoguća je misija da svi predmeti ratnih zločina pred pravosuđem BiH budu riješeni do kraja 2025. godine.

Popular Articles