Subota, 21 Decembra, 2024

Strani kupci zbog krize drastično smanjuju narudžbe

Foto: CBBiH

Kriza koja je zahvatila zapadnu Evropu značajno se prelila na izvozne firme u Srpskoj, jer strani kupci smanjuju ili potpuno otkazuju narudžbe. Dodatni problem za firme jeste i nabavka repromaterijala iz inostranstva. Može li ovaj udar da izdrži domaća ionako klimava privreda?

Skoro 90 odsto godišnje proizvodnje prehrambena industrija “Sava Semberija” plasirala je na inostrano tržište. Problemi koji su počeli za vrijeme pandemije virusa korona sada su eskalirali.

“Oni redukuju sve moguće troškove i mislim da ukoliko se ratni sukob u Ukrajini nastavi problemi će biti sve veći i veći”, kaže direktor “Sava Semberija” Stevo Filipović.

Osim što su narudžbe drastično smanjene i cijena uvezenog repromaterijala skočila je u nebo.

“To se prije svega odnosi na staklo i tegle. I flaše. Mi smo prošle godine određen dio ambalaže nabavili čak iz Egipta, gdje je transport bio daleko skuplji nego sama ambalaža”, navodi Filipović.

Velikim izvoznicima se traži smanjenje cijena i to između deset i 30 odsto u zavisnosti od grane i proizvoda koje preduzeće plasira na inostrano tržište, ističu u Uniji poslodavaca.

“Grane koje su najviše pogođene su drvoprerađivačka insdustrija, metalska, tekstilna i obućarska industrija. Grane koje imaju visok nivo troškova rada”, kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

Generalno gledajući, vidljivo je da je od početka godine smanjen izvoz iz BiH, ali je zabilježen rast uvoza. Struka ističe da je izlaz u promjeni strukture poslovanja.

“Moramo razvijati tehnološki nove proizvode sa većom dodatnom vrijednošću. Bićemo konkurentniji i imaćemo mogućnost za dalji rast plata što će biti jedan od bitniih segmenata u narednom periodu”, kaže Škrebić.

I aktiviranjem institucija da pomognu posrnuloj privredi.

“Mislim da bi naša brojna spoljnotrgovinska predstavništva i ambasade morale da rade više na otvaranju prostora za naše firme i proizvode. Ta ekonomska komponenta ne postoji. Gotovo da ne znamo ni za jedan sporazum u oblasti spoljnotrgovinske razmjene koji su dogovorile i naprvile Vlada RS i Savjet ministara BiH”, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

BN

Povezane vijesti

Domaći mljekari odustaju, uvozno mlijeko plaćamo daleko više

  U BiH je za 11 mjeseci ove godine uvezeno za 9.925.674 kg više mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno pavlake, sira, jogurta, surutke, maslaca i...

Ne kupujemo domaće meso, a uvozimo i kupujemo škart iz EU

Foto: ruralina.com

U prvih devet mjeseci ove godine uvezli smo, samo svježeg mesa, za čak 424,7 miliona maraka. Stočari godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz koji je gotovo ugasio domaću proizvodnju. Trenutno, domaći farmeri proizvode svega 20 posto potrebnog mesa za naše tržište.

Popular Articles