Foto: S.H.
Početkom novembra na banjalučkom Filološkom fakultetu po prvi put je obilježen hinduistički praznik Diwali, koji je organizovalo neformalno udruženje indijskih studenata u Banjaluci, koji već gotovo godinu dana pohađaju Medicinski fakultet u našem gradu, u sklopu posebnog programa.
Piše: Sandro Hergić
Riječ je o jednom od najpopularnijih hinduističkih festivala u Indiji čija je glavna nit i simbolika pobjeda svjetla nad tamom, dobra nad zlom i znanja nad neznanjem. Drugi aspekt festivala je sjećanje na pretke. Tokom festivala slavljenici osvjetljavaju svoje domove, hramove i radne prostore svijećama i fenjerima. Ova svetkovina se obilježava svake godine u ranu jesen nakon završetka ljetne žetve, a u Banjaluci je obilježen 12. novembra.
Tom prigodom su pušteni svijetleći lampioni i vatromet u noćno nebo iznad Banjaluke. Ovo je bila jedinstvena prilika za Banjalučane svih uzrasta da se upoznaju s drevnom indijskom kulturom i religijom koja je stara više milenijuma.
Prisutni su mogli da vide i tradicionalne plesove iz mnogih dijelova Indije, a izvođene su pjesme na čak 14 indijskih jezika, koje su zajedno činile mozaik plesa i pjesme. Gosti su takođe mogli da probaju i tradicionalne slatkiše koji se poslužuju za ovaj praznik, koji traje 5 dana.
Ovo je bila i jedinstvena prilika za zbližavanje rastuće indijske zajednice, s Banjalučanima. Da bi nam približili svu simboliku ove svetkovine i uopšte indijsku kulturu, razgovarali smo sa dr Tarunom Handom, predstavnikom indijskog Medicinskog fakulteta koji ima ulogu svojevrsnog facilitatora između dvije institucije.
Impuls: Gospodine Tarun vi ste svojevrsni kordinator saradnje između univerziteta u Indiji i banjalučkog univerziteta?
Tarun Handa: “Da, tako je, ja sam svojevrsni predstavnik indijskog univerziteta koji sarađuje s Medicinskim fakultetom u Banjaluci i obavještava, daje informacije o mogućnostima studija u BiH, sām sam ljekar po profesiji”.
Impuls: Možete li nam reći nešto više o svetkovini kojoj smo upravo prisustvovali?
Tarun Handa: “Diwali je prvi dan bez mjesečeve mjene, između oktobra i novembra, a obilježava povratak našeg božanstva Rame u njegovo kraljevstvo nakon četrneastogodišnjeg egzila i poraz demona”.
Impuls: Ovo je vjerovatno prvi Diwali u BiH. Kako ste zadovoljni uopšte prijemom domaćih ljudi i njihovim reakcijama?
Tarun Handa: “Prezadovoljni smo, s malo resursa za samo dva dana smo uspjeli ovo organizovati. Bio je to naš pokušaj da ljudima ovdje približimo indijsku kulturu, jer su nas ljudi u BiH dobro prihvatili. Indijska kultura je divna i kompleksna”.
Impuls: Indijska kultura je popularna na ovim prostorima – joga, meditacija, knjige raznih indijskih gurua mogu se vidjeti na štandovima širom BiH. Koliko je to autentičan izraz hinduizma, a koliko svojevrsna komercijalizacija?
Tarun Handa: “Vidite, hinduizam je kompleksna i stara religija s mnogo pravaca i škola mišljenja. Postoje oni koji vjeruju da bi čovjek bio Hindus mora samo vjerovati, dok druga škola mišljenja opet smatra da bi čovjek bio dobar Hindus, da treba čitati svete tekstove. Na zapadu opet vidimo taj svojevrsni komercijalni aspekt, gdje se indijska duhovnost naprosto dobro prodaje. S druge strane, naša kultura ima zaista vrijedne filozofske i naučne spise (koncept nule su Arapi preuzeli od Indijaca)”.
Impuls: Da se vratimo na temu indijskih studenata. Koliko ih trenutno studira ovdje?
Tarun Handa: “U Banjaluci je trenutno 67 studenata, a do kraja godine se nadamo da će ih biti 110”.
Impuls: Planirate li proširiti program?
Tarun Handa: „Naravno, dok god bude bilo potrebe“.
Impuls: Koliko je prenaseljenost Indije svojevrsni razlog studiranja u BiH?
Tarun Handa: „To je centralni problem, da vam ilustrujem, za 72 000 slobodnih mjesta na indijskom univerzitetu bori se 1,6 miliona studenata, a godina na privatnom fakultetu je 15 000 eura. Moram napomenuti da je rat u Ukrajini prebacio naš fokus na BiH kao novu destinaciju za obrazovanje“.
Impuls: Koji su drugi segmenti u kojima je moguće ostvariti saradnju Indije i BiH?
Tarun Handa: „Polja i prostora za saradnju je mnogo, od obrazovanja, turizma i ekonomije. Indijski studenti svake godine donose milione dolara univerzitetima u Australiji, Kanadi i Americi. Institucije BiH i njihovi diplomatski predstavnici imaju dosta predrasuda o Indiji, za razliku od običnih ljudi. Mi smo najmnogoljudnija zemlja svijeta i peta najveća ekonomija. Indijski turisti bi uživali u prirodnim ljepotama BiH, rijekama, planinama, jezerima. Problem jeste, kako sam već naveo, nezainteresovanost bosanskohercegovačkih vlasti. Također, može se mnogo učiniti i na polju kulturne razmjene između dvije zemlje. Mi razumijemo svu kompleksnost BiH države, ali sam uvjeren da će se stvari vremenom mijenjati. Banjaluka, na primjer, nema indijski restoran koji bi sigurno posjećivalo i lokalno stanovništvo. Uvjeren sam da će se odnosi naše dvije zemlje nastaviti produblijvati“.