Foto: Goran Šafarek/WWF
U ovom razdoblju godine, na putu iz Evrope i Azije prema Africi kreće oko pet miliona kopnenih ptica.
Na svom preletničkom putu kroz brojne države, geografska područja i raznolika staništa, suočiće se s mnogim izazovima.
Selidba ptica je fascinantna, ali i redovna, najaktivnija pojava u prirodi. Dok neke ptice ostaju u istom području (stanarice) ili sele samo na kratke staze, ptice selice sedmicama ili čak mjesecima putuju ka novom domu. Odlazak u potrazi za hranom, povoljnijim vremenskim uslovima, sigurnosti i novim domom, dobro je isplaniran.
Prilagodba promjenama u staništu
Godišnje selidbe su za mnoge ptice od životne važnosti i predstavljaju čin prilagodbe na godišnje promjene u staništu. Različite vrste ptica imaju i različit raspored svog putovanja: ptice pjevice često migriraju za vedrih noći, po mjesečini, kako bi izbjegle ili lakše uočile zračne predatore. Lete aktivno zamahujući krilima te pritom gube oko 20% masnih zaliha. S druge strane, velike ptice poput grabljivica tokom dana jedre zrakom, odnosno koriste uzlazne struje zraka (tzv. termale), te tako prelaze veće udaljenosti i nije im potrebno toliko često stajati i hraniti se.
Neke ptice često koriste iste rute kretanja kada dolaze i odlaze, dok će se neke od njih otisnuti na kružno putovanje. Čiope će pak u letu i – spavati! Same ili u jatu s iskusnijima, ptice izvanredno koriste svoje orijentacijske vještine te su izrazito snalažljive. Koriste magnetno polje Zemlje, Sunce i položaj zvijezda noću kao putokaze, a neka istraživanja ukazuju da se koriste i markantnim objektima u okolišu, kao što su primjerice svjetla gradova, duge ceste, planinski lanci i slično. Također, imaju i svoj ‘’unutarnji kompas’’ koji im kazuje kamo ići.
Foto: Barth Bailey/Unsplash
Glavni razlog zbog koji ptice odlaze je – hrana! Naime, iako je uvriježeno mišljenje da ptice odlaze u toplije krajeve zbog hladnoće ili leda, perje je ipak bolji izolator topline od dlake. Ptičji odlazak je zapravo povezan s količinom dostupne hrane i mogućnostima pronalaska iste u različitim godišnjim dobima. Primjerice, ptice pjevice i druge kukcojedne ptice poput pčelarice i čiope imaju manje dostupne hrane (kukaca) kada zahladi i smanji se period s dnevnom svjetlošću tokom kojeg se mogu hraniti. One stoga na vrijeme odlaze u krajeve gdje će imati dostatan izvor hrane za sljedeće razdoblje. Vrstama poput liske, sive čaplje ili divlje patke nije nužno otići daleko ‘’od kuće’’, dovoljno je da im stanište (močvare, jezera ili bare) nije zaleđeno te da mogu mogu dohvatiti svoje delicije.
Osim što je sama po sebi ptičja seoba zahtjevna, ptice su dodatno ranjive na svom putovanju, što ih često dovodi do suočavanja s brojnim prijetnjama. Kontinuirano uništavanje njihovih prirodnih staništa znači gubitak mjesta gdje mogu sletjeti, odmoriti i pronaći hranu. Osim toga, u porastu je i stopa ilegalnog ubijanja u kojem u mediteranskoj regiji pogibaju milioni ptica za vrijeme migracija iz Evrope prema Africi. Uz to, ptice se suočavaju s trovanjem, raznim onečišćenjima ili sudarima s loše postavljenom infrastrukturom dalekovoda ili vjetrenjača.
energetika-net.com