Wednesday, November 20, 2024

Dali milione kako bi se riješili viška radnika, pa ih ponovo primaju

 Foto: Capital

Većina zavisnih preduzeća u sklopu „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) povećala je u prošloj, izbornoj godini broj zaposlenih što dovodi u pitanje opravdanost ranije isplaćenih otpremnina za dobrovoljni odlazak koji je ovaj sistem koštao na desetine miliona maraka.

piše: Dejan Tovilović

Preduzeće Rudnik i termoelektrana (RiTE) „Ugljevik“ isplatilo je oko tri miliona maraka radnicima koji su se odlučili da dobrovoljno napuste preduzeće, a otpremnine su išle i do 25.000 maraka.

Međutim, kako se to vidi iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, novi radnici ponovo pristižu u preduzeće.

Naime, na kraju 2021. godine u ovom kolektivu je radilo 1.899 ljudi, dok se zaključno sa 2022. godinom taj broj popeo na 1.925.

Trend rasta se nastavio i u ovoj godini pa je krajem prvog kvartala broj zaposlenih bio 2.006 što je za 107 više nego u spomenutoj 2021. godini.

Zapošljavalo se i u Rudniku i termoelektrani (RiTE) „Gacko“. Preduzeće koje je trebalo da „prodiše“ odlaskom nepotrebnih radnika, u prošloj godini je primilo 52 nova, nametnuvši sebi novi trošak i obavezu što će uz loš kvalitet uglja i zastarjelu mehanizaciju dodatno otežati poslovanje.

„Hidroelektrane na Drini“ su se u prošloj godini „pojačale“ za 22 nova radnika.

Međutim, više zaposlenih nije dalo bolji rezultat. Dobit u prvom kvartalu ove godine bila je nepunih 600.000 maraka dok je u istom periodu prošle ona bila veća od milion KM.

Na platnom spisku banjalučke „Elektrokrajine“ krajem marta ove godine je bilo 1.336 radnika. U prvom kvartalu 2022. godine bilo ih je 1.308, što znači da je zaposleno 28 novih ljudi.

 Neka preduzeća smanjila broj radnika

Međutim, nisu sva preduzeća u sistemu ERS-a ponovo krenula u zapošljavanje. Neka od njih ne samo što ne povećavaju, već smanjuju broj radnika. Primjera radi „Hidroelektrane na Trebišnjici“ su sa 665 radnika u 2021. godini, prošle godine taj broj svele na 625. Elektrodistribucija “Pale” je u odnosu na 2021. godinu broj radnika smanjila za 64, pa je na kraju prošle godine u preduzeću radilo 415 ljudi. Zanimljivo, smanjenjem broja radnika dobit im se utrostručila. Poslovnu 2021. su završili u plusu od 1,1 milion KM, a prošlu sa 3,6 miliona KM.

Nedavno su krenuli u proceduru za dobijanje kredita od pet miliona maraka, kako bi krpili rupe u poslovanju.

Na sve to izvještaj za prva tri mjeseca ove godine pokazuje minus od 700.000 maraka, dok je u uporednom periodu prošle godine ostvarena dobit od 1,4 miliona maraka.

„Elektro – Bijeljina“ je krajem 2021. godine imala 639 radnika, dok se krajem prošle godine taj broj popeo na 715, što je više za 76.

Broj radnika se povećavao i kod „Hidroeletrana na Vrbasu“  i u „Elektro Doboju“.

Miljević: Energetskim sistemom upravlja politika

Ekonomista Damir Miljević smatra da će broj zaposlenih i dalje rasti, sve dok se sistem ne uruši.

Sve to je posljedica toga što energetskim sistemom upravlja politika. Ovo što rade je presipanje iz šupljeg u prazno, pa je neophodno mijenjati ovaj model. Za sada namjere za promjene nema ni na vidiku“, kaže on.

Na ovu temu smo pozvali i direktora ERS-a Luku Petrovića. Na poziv je odgovorio, ali nas je uputio na svoju službu za odnose sa javnošću kojoj smo poslali upit. Odgovore ćemo objaviti naknadno, ukoliko nam ih uopšte pošalju.

Inače, na nivou holdinga u prošloj godini je ostvarena dobit od 49 miliona KM i smanjena je za čak 31 milion u odnosu na 2021. godinu.

Izvor: Capital

Povezane vijesti

IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?!

Stari Grad – ostao Čengić, Tuzla – ostao Lugavić, Vlasenica – ostao Kraljević, Trnovo – ostao Berilo. Promjene samo u Novom Sarajevu. Gradonačelnica postala načelnica

Prvi efekti neradne nedjelje: Kupci preselili u Srpsku, u Mostaru ipak radili

Ilustracija

Nakon ogromnih subotnjih gužvi - u nedjelju, prvog dana primjene izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, bilo je mnogo slobodnog mjesta ispred većih trgovačkih centara u Sarajevu. Katanci i obavještenja bili na svim trgovačkim radnjama, osim na nekolicini onih u djelatnostima izuzetih od zakona.

Popular Articles