Tuesday, November 26, 2024

Brojne legende objašnjavaju kako je nastala Đavolja kula – a šta je u stvari istina?

 Foto: Shutterstock

Jedna legenda kaže da na njenom vrhu živi divlje božanstvo, dok druga da je za sve kriv jedan medvjed.

Stijena visoka 398 metara pod nazivom Đavolja kula nalazi se u državi Vajoming. Starosjedioci koji su živjeli pored nje smatrali su je tvorevinom natprirodnih sila. Iako se toranj pojavio kao rezultat prirodnih procesa.

Stijena je prvobitno nosila ime Medvjedova jazbina. Ali nakon što je prilikom jedne ekspedicije iz 1875. godine, prevodilac na pogrešan način preveo riječi indijanskog starešine plemena Lakota – atrakcija je nazvana Кuća lošeg Boga, a zatim i Đavolja kula.

Indijanci su vjerovali da na vrhu džinovske litice živi divlje božanstvo, koje se s vremena na vrijeme naljuti na ljude i uz igru i udarce u bubanj, izaziva grmljavinu i najavljuje da kreće u osvetu. Iako ovo nije jedina legenda koja se vezuje za ovo mjesto, svakako je najpopularnija.

Zajedno sa onom koja objašnjava ime Medvjedova jazbina, a ima veze sa sedam sestara koje je napao medvjed dok su šetale šumom. Djevojke su se kad su videle medvjeda popele na mali kamen i počele da se mole Bogu da ih spase. Bog je čuo molitve, kamen je počeo brzo da raste i narastao je do ogromne veličine. Medvjed nije mogao da dođe do sestara, a na obroncima planine ostali su samo tragovi njegovih kandži. Vremenom su se sestre pretvorile u zvijezde.

Đavolja kula je nastala djelovanjem prirodnih procesa

Za geologe nije misterija kako je nastala Đavolja kula. Prije nekoliko desetina miliona godina, more je pokrivalo većinu teritorije na kojoj se nalazi. Na njegovom dnu skupljao su debeli sediment, a kroz mjesto na kom se danas nalazi kula kretala se magma. Кrečnjak, škriljci i peščari su se širili, a magma bi se prije nego što stigne na površinu, smrzla, formirajući u visinu bazaltno tijelo slično stubu. Nekoliko miliona godina poslije, more se povuklo i započet je proces erozije koji i danas traje. 

nationalgeographic.rs

 

Povezane vijesti

Endemski pauk pronađen na Ozrenu dobio naučno ime po planini

Foto: UG Fojničani

U Doboju je juče predstavljen ozrenski pauk porrhomma ozrenensis, koji je naziv dobio prema mjestu pronalaska planini Ozren i predstavlja endemsku vrstu na Balkanu.

Prirodna obnova sjemena Pančićeve omorike još uvijek je enigma za naučnike

Foto: Milomir Kovačević

Omoriku je 1875. godine, kao novu vrstu za nauku, u zaseoku Đurići u Zaovinama na Tari otkrio Josif Pančić, čuveni botaničar i osnivač Botaničke bašte. Ovo otkriće privuklo je veliku pažnju botaničara toga doba, a i danas se smatra jednim od najznačajnijih botaničkih otkrića u Evropi 19. vijeka, piše rts.

Popular Articles