Senad Omerović, foto: Impuls
Na četiri hektara obradivog zemljišta poljoprivredna zadruga Agrofood u Konjević Polju, godišnje proizvede i do 200 tona organskog povrća.
Piše: Miljan Kovač
Osnivač i direktor Senad Omerović, ponosan je na rezultate ostvarene za desetag godina koliko zadruga posluje.
Tajna je u dvije stvari. Ovaj posao se, kaže Omerović, mora zavoljeti, a on i njegovi saradnicu su ga od početka zavoljeli. Drugi uslov je da se shvati da uspjeha nema bez primjene novih tehnologija. Uz sve to u Konjević polju su se od samog starta odlučili da će se isključivo baviti organskom proizvodnjom, po čemu su svojevrsni pioniri u ovom poslu. Danas povrćem i rasadom snabdijeva široko tržište iako je ovakav način proizvodnje mnogo zahtjevniji od klasičnog. U proizvodnji se ne koriste nikakvi pesticidi niti vještačka gnojiva, a prodaja povrća vrši se na licu mjesta, bez skladištenja u hladnjače.
Organska proizvodnja hrane spojila je proizvođača Bojana Kecmana iz Banjaluke sa kolegama iz Konjević polja. I ta saradnja uspješno traje već petu godinu.
„Stupili smo u kontakt sasvim slučajno. Kada sam odlučio pokrenuti organsku proizvodnju trebao mi je i organski rasad povrća i tada sam čuo za Agrofood. Kupio sam prvi rasad i odmah sam bio zadovoljan, tako da se saradnja neprekidno nastavlja“, kaže Kecman.
Kao jednog od najboljih uzgajivača koji sarađuju sa Agrfoodom, Bojana je pomenuo i Senad Omerović, pa se saradnja, kako kaže odvija na obostrano zadovoljstvo.
Kecman ističe i važnost povezivanja proizvođača organske hrane. Bez kvalitetnog rasada kaže, ništa ne bi bilo moguće. Sertifikat koji garantuje da je proizvod organski je zato od velikog značaja.
„Meni je, između ostalog, bitno da kada inspekcija posjeti moje imanje, imam dokaz o organskom porijeklu rasada, a pošto Agrofood posjeduje validan sertifikat to onda nije problem“.
Povezivanje proizvođača je bitno, kako ističu i Omerović i Kecman, i zbog proizvodnje i zbog plasmana proizvoda. Sve veća potražnja zdravog, organskog povrća i voća, garantuje budućnost ovom načinu proizvodnje. Zajedničko očekivanje je da to i država prepozna, jer potsticaji koji se sada dodjeljuju nisu dovoljni da bi potstakli još više ljudi da se opredijele za ovakav vid poljoprivrede. S druge Strane Bosna i Hercegovina sa svojim prirodnim resursima i još u dobroj mjeri očuvanom životnom sredinom, predstavlja pravi raj za proizvodnju zdrave hrane, i to je resurs, koji se, kako ističu mora prepoznati i iskoristiti.
Autor: Impuls