Foto: Damian Markutt
Jedan posto najbogatijih na svijetu je prigrabilo gotovo dvije trećine od 42.000 milijarde novog bogatstva stvorenog od 2020. godine, navodi Oxfam u novom izvještaju objavljenom u periodu da se poklopi s godišnjim sastankom Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, Švicarska.
Udio je bio gotovo dvostruko veći od iznosa koji je dobilo ostalih 99 posto svjetske populacije, prema Oxfamovom izvještaju “Opstanak najbogatijih” objavljenom u ponedjeljak.
Bogatstvo milijardera povećava se za 2,7 milijardi dolara dnevno, dok najmanje 1,7 milijardi radnika sada živi u zemljama u kojima inflacija nadmašuje plate, navodi se u izvještaju.
U isto vrijeme, polovina svjetskih milijardera živi u zemljama u kojima nema poreza na nasljedstvo za direktne potomke, saopćio je Oxfam, stavljajući ih u situaciju da svojim nasljednicima prenesu 5.000 milijardi dolara, više od bruto domaćeg proizvoda (BDP) Afrike.
Oxfam navodi da bi porez od pet posto na svjetske multimilionare i milijardere mogao prikupiti 1.700 milijardi dolara godišnje, dovoljno da se dvije milijarde ljudi izvuče iz siromaštva.
‘Rastuća plima diže samo superjahte’
“Dok obični ljudi svakodnevno uskraćuju sebi osnovne stvari poput hrane, superbogati su nadmašili i svoje najluđe snove. Samo dvije godine kasnije, ovo desetljeće izgleda kao najbolje do sada za milijardere – gromoglasni procvat 20-ih godina za najbogatije na svijetu”, rekla je Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam Internationala.
“Oporezivanje superbogatih i velikih korporacija izlaz je iz današnjih preklapajućih kriza. Vrijeme je da srušimo prigodan mit da smanjenje poreza za najbogatije dovodi do toga da njihovo bogatstvo nekako ‘prelije’ do svih ostalih. Četrdeset godina smanjenja poreza za superbogate pokazalo je da rastuća plima ne diže sve brodove – samo superjahte.”
Godišnji sastanak WEF-a u Davosu okuplja globalne poslovne i političke vođe kako bi raspravljali o političkim i ekonomskim pitanjima od globalnog značaja.
Samitu, koji se održava od ponedjeljka do petka, prisustvovat će 52 šefa država i gotovo 600 izvršnih direktora.