Ilustracija: A. L./Klix.ba
Trenutno u BiH postoje četiri zone slobodne trgovine, koje su strateški pozicionirane oko glavnih centara ekonomske aktivnosti. Korisnici slobodnih zona ne plaćaju PDV niti druge naknade, osim onih koje se odnose na plaće i dnevnice.
Jedno ili više pravnih lica, registriranih u BiH, može osnovati slobodnu zonu. U slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti, kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.
Osnivanje slobodne zone se smatra ekonomski opravdanim ako se na osnovu priloženog elaborata o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.
Za pojašnjenje i komentar pitali smo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
“Slobodna zona je dio carinske teritorije BiH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se privredne djelatnosti obavljaju uz posebne uslove u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i u skladu sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Navedenim propisima propisani su uslovi za osnivanje slobodnih zona, postupak za određivanje slobodnih zona, prestanak rada slobodnih zona i druga pitanja značajna za rad slobodnih zona”, navedeno je u odgovoru Ministarstva.
Osnivač slobodne zone može biti jedno ili više domaćih ili stranih pravnih i fizičkih lica. Korisnik slobodne zone može biti osnivač slobodne zone, ali i druga pravna i fizička lica.
“Dakle, razlikujemo osnivača slobodne zone i korisnike slobodnih zona. Osnivač organizuje uslove za rad korisnicima slobodne zone. Osnivač svake godine Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podnosi izvještaj o rezultatima poslovanja slobodne zone. Objedinjene izvještaja svih slobodnih zona Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon pribavljenih mišljenja nadležnih institucija, podnosi Vijeću ministara BiH radi usvajanja”, ističu iz ministarstva.
Trenutno su u Bosni i Hercegovini aktivne četiri slobodne zone:
- Slobodna zona “Visoko” d.o.o., Visoko (7 kompanija),
- Slobodna zona “Vogošća” d.o.o., Vogošća (21 kompanija),
- Slobodna zona “Hercegovina” d.o.o., Mostar (15 kompanija),
- Slobodna zona “Holc” d.o.o., Puračić kod Tuzle (1 kompanija).
“U proceduri osnivanja je Slobodna zona Trebinje, a napominjemo i da zainteresovanost za formiranje slobodnih zona izrazile i druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj, poput Bosanske Gradiške, Istočnog Sarajeva, Bijeljine, te Rudog”, ističu iz ministarstva vanjske trgovine.
Pitali smo i koje naknade korisnici slobodnih zona plaćaju sa aspekta carinske politike, a kojih su oslobođeni.
“Možemo reći da se unutar slobodnih zona ne plaćaju carinske dažbine i PDV na uvozne sirovine i dijelove koji se koriste u proizvodnji, takođe postoji mogućnost odloženog plaćanja carinskih dažbina i PDV-a na onu uvoznu robu koja se koristi kao sirovina, rezervni dijelovi ili drugi ulazni materijal koji se na kraju prodaje u BiH, te se kao pogodnost predviđa blizina carinske ispostave, što omogućava bržu carinsku obradu”, odgovor je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ostale naknade/pogodnosti propisane su zakonima o slobodnim zonama Federacije BiH i Republike Srpske, a iz ministarstva napominju da pogodnosti daju i jedinice lokalne samouprave u zavisnosti od toga gdje se slobodna zona nalazi.
Ministar vanjske trgovine trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ističe potrebu formiranja slobodnih zona, koje predstavljaju razvojnu šansu za domaću privredu i pokretač su ukupnog ekonomskog razvoja.
“Efikasno poslovanje slobodnih zona doprinijeće poboljšanju poslovnog okruženja i povećanju konkurentnosti. Njihovo osnivanje značiće nove investicije, nova radna mjesta, te povećan obim vanjskotrgovinske razmjene. Zbog toga smo potpuno opredijeljeni da ubrzamo aktivnosti na formiranju slobodnih zona, kako bismo olakšali poslovanje poslovnoj zajednici, a posebno izvozno orijentisanim kompanijama”, stav je ministra Košarca.
On napominje da je neophodno da institucije na svim nivoima vlasti u BiH kroz svoju zakonsku regulativu podrže razvoj slobodnih zona, te da su neophodni zajednički napori Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i resornih entitetskih ministarstava na usklađivanju zakonskih akata koji regulišu ovu oblast.
“U narednom periodu moramo doći do izmjena i dopuna akata da bismo uveli nove mjere kada su u pitanju slobodne zone. To se prvenstveno odnosi na oslobađanje od plaćanja PDV-a na energente poput gasa, vode, struje i drugih komponenata koje ulaze kao osnova za proizvodni proces. Iskustva susjednih zemalja, posebno Srbije, pokazala su da oslobađanje plaćanja PDV-a na energente u velikoj mjeri doprinosi efikasnijem funkcionisanju slobodnih zona. Zbog toga ćemo raditi na usaglašavanju rješenja koja će investitorima, osim postojećih olakšica i pogodnosti, omogućiti da budu oslobođeni od plaćanja PDV-a na pomenuta dobra”, ističe ministar Košarac.