Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora konačno je nakon skoro godinu i po dana završio Nacrt ovog dokumenta.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, objavio je da je bio nezadovoljan dinamikom rada Pravnog tima, da je insistirao na ubrzanju aktivnosti te da je ovaj nacrt konačno završen.
Nakon što ga Ministarstvo uputi u proceduru i Savjet ministara BiH usvoji, država će imati Nacrt pravnih mogućnosti koje će moći koristiti u zaštiti rijeke Une i oko 250.000 stanovnika od nuklearnog otpada u blizini svoje granice.
Nemanja Galić, član Pravnog tima, istakao je da se Nacrt strategije sastoji od četiri najbitnije cjeline.
“Ovo je sveobuhvatan pregled trenutnog činjeničnog stanja jer nije postojao nijedan dokument koji je to analizirao, što je izuzetno bitno kako bi se znali naredni koraci. Prvi dio strategije je pregled stanja nakon prikupljene cijele dokumentacije koja nam je dostavljena. Naredni dio se odnosi na međunarodne obaveze Hrvatske u pogledu planiranog nuklearnog odlagališta, odnosno kojim se međunarodnim pravnim aktima reguliše. Ovo je analiza toga da li ih je Hrvatska prekršila i koje je prekršila”, objašnjava Galić za “Nezavisne novine”.
Dalje ističe da su treći dio procesne mogućnosti, odnosno šta sve BiH može da preduzme povodom eventualnih kršenja međunarodnih obaveza Hrvatske ili njihovih budućih kršenja.
“Četvrti dio strategije su akcioni plan, zaključci i naši prijedlozi daljih mjera Bosne i Hercegovine”, kazao je Galić.
Na pitanje da li postoji mogućnost tužbe protiv Hrvatske, Galić ističe da je ipak u ovom trenutku rano govoriti o mogućoj tužbi.
“Sve opcije su analizirane. Ključni problem u cijeloj situaciji je što Hrvatska odlaže sve procedure koristeći formalistički izgovor da ta lokacija još nije zvanično određena kao lokacija za odlaganje otpada. Hrvatska mora uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i to će biti pod velikim monitoringom Međunarodne agencije za atomsku energiju i Evropske komisije uz obaveznu konsultaciju sa BiH. Hrvatska je obećala da će uključiti BiH, a po našem mišljenju to je trebalo dosta ranije. Nacrt ima oko 100 strana”, naglasio je Galić.
Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, istakao je za “Nezavisne” da trenutno nije moguće komentarisati kvalitet urađenog, ali da čvrsto vjeruje da će pomenuti dokument koji treba predstavljati osnovu pravne borbe biti predmet analiza svih relevantnih aktera vezanih za ovaj slučaj. “Razočarani smo što je toliko vremena potrošeno za ovaj korak jer moram podsjetiti da je Hrvatska u prostorni plan još 1999. godine upisala Trgovsku goru kao željenu lokaciju za radioaktivne i druge opasne otpade, a to što BiH kasni decenijama je tema za sebe”, naveo je Crnković.
Dodao je da pravno mišljenje koje je kreirano od Pravnog tima treba da bude jedan od ključnih dokumenata.
“Prema informacijama kojima raspolažemo, Hrvatska ove godine kreće u izradu najvažnijeg dokumenta – studije uticaja na životnu sredinu. S druge strane, BiH nije ni započela planirana istraživanja. Uz to, u planovima za istraživanja koje je BiH imala na umu nedostaju socijalni uticaji deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada te ekonomski uticaji – jer već sada imamo određene negativne uticaje. Pravni koraci su mogli i morali početi daleko ranije. BiH je ispucala sve džokere iz rukava i propustila mnoge rokove, a bilo koja dalja odugovlačenja mogu dovesti do posljedica koje će se osjećati vijekovima. Podsjećam da je objekat lociran na 800 metara od rijeke Une”, zaključio je Crnković.