Od 2004. do 2019. političke stranke su, samo legalnim putem, iz budžeta opština, gradova, kantona, entiteta, distrikta i države uzele preko 300 miliona KM. Koliko još nelegalnim, to niko ne zna. Ali se zna da se prijedlozi za izmjenama Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji bi stali u kraj nekažnjenim zloupotrebama i kršenjima zakona, redovno odbijaju.
9.3., na 27. sjednici Predstavničkog doma državnog parlamenta konačno je usvojen Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2019. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH.
Revizijom finansijskog poslovanja političkih stranaka, u BiH se, naime, bavi CIK, odnosno njegova Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka, za razliku od ostalih država na prostoru nekadašnje Jugoslavije, u kojima se tim poslom bave njihove državne revizorske institucije. To ima svojih prednosti i nedostataka.
S obzirom da državni ured za reviziju, kao ni entitetski, ne raspolaže represivnim mjerama, u svom djelokrugu rada, nadležnost CIK-a nad ovom oblašću, koji raspolaže mogućnošću izricanja novčanih kazni i zabrana (pa ih i koristi, mada nedovoljno), je pozitivna.
Radi kršenja Zakona o finansiranju političkih stranka u periodu od 2004. do 2018. godine Centralna izborna komisija BiH je donijela 553 odluke o sankcionisanju političkih stranaka i fizičkih lica, od čega su 432 odluke o sankcioniranju novčanim kaznama, 114 odluka o sankcioniranju administrativnom mjerom, uskraćivanja prava političkim strankama da se kandidiraju na narednim izborima i dvije administrativne mjere kojima je političkim strankama naloženo da dio sredstava uplate u dobrotvorne svrhe
No, negativno je to da je efikasnost CIK-ovih revizora znatno lošija od one u bilo kom uredu/službi za reviziju u državi. Pa dok su, tokom 2021. godine objavljeni gotovo svi izvještaji o finansijskoj reviziji institucija za prethodnu 2020. godinu, CIK je tek u oktobru 2021. objavio a državni parlament tek u martu 2022. godine razmatrao i usvojio izvještaj o finansijskom poslovanju političkih stranaka u – 2019. godini.
A U IZVJEŠTAJU… SVAŠTA.
U Izvještaju o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2019. godini navodi se da je 125 političkih stranaka dostavilo godišnje finansijske izvještaje za 2019. Centralnoj izbornoj komisiji. 36 nije. Među njima je sedam stranaka, za koje je Centralna izborna komisija BiH 2017. i 2018. godine sudovima uputila prijedlog za njihovo brisanje iz sudskog registra jer ne učestvuju na izborima i ne podnose finansijske izvještaje u dužem periodu, te 29 političkih stranaka kojima je izrekla administrativnu mjeru, kojom im je uskraćeno pravo da se kandidiraju na narednim izborima iz razloga što nisu podnijele godišnji finansijski izvještaj za 2018. i 2019. godinu.
Od 125 stranaka koje su dostavile finansijske izvještaje za 2019., za njih 110 CIK je izdao izvještaje o pregledu godišnjeg finansijskog izvještaja s nalazima revizije i mišljenjem revizora o finansiranju političkih stranaka. Kod 9 političkih stranaka izvršena je revizija u prostorijama stranaka pa su izdati izvještaji o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja za 2019. godinu. Šest političkih stranka nije CIK-ovim revizorima dozvolilo pristup svojim prostorijama radi obavljanja detaljnije finansijske kontrole.
Na osnovu finansijskih izvještaja koje su podnijele političke stranke, Centralna izborna komisija BiH je utvrdila da su se političke stranke i u 2019. godini finansirale pretežno iz budžeta. Od 8 navedenih izvora finansiranja (uključujući “Ostali prihodi”), na prihode iz budžeta otpada čak 81%.
Inače, u periodu od 2004. do 2019. godine iz budžeta svih nivoa vlasti političkim subjektima je isplaćeno 300,9 miliona KM. Najviše od toga – 119 miliona, isplaćeno je iz budžeta opština i gradova. Slijede kantoni (sa 63 miliona), te entitetski budžeti (FBiH – 50. RS – 53 miliona). Najmanje je izdvojeno na državnom nivou (11 miliona) i u Brčko distriktu (3 miliona KM).
“U svim državama ima da se iz budžeta izdvaja za stranke. Ali, da li to treba da bude na ovakav način i u ovolikom obimu kao u Bosni i Hercegovini? Jer i to je razlog zašto je kod nas politika najunosniji posao i zanimanje. Možda bi drugačiji način raspodjele sredstava smanjio broj političkih stranaka, jer mi ovo što imamo u Bosni i Hercegovini je totalno neprihvatljivo”, prokomentarisao je, svojevremeno, Vehid Šehić, iz koalicije “Pod lupom”.
SAMO 12% POLITIČKIH STRANAKA NE KRŠI ZAKON???
Pregledom, kontrolom i revizijom finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2019. godinu, utvrđeno je da: svega 12% njih (14 političkih stranaka) nije kršilo Zakon o finansiranju političkih stranaka.
45% (54 političke stranke) utvrđeni su manji prekršaji (isplate malih iznosa sredstava bez programa utroška, neprijavljivanje nenovčanih donacija male vrijednosti, neizdavanje potvrda o primljenim članarinama i prilozima u malim iznosima, neuplaćivanje na transakcijski račun centrale stranke, manja kršenja računovodstvenih propisa, nevođenje ili pogrešno vođenje evidencija o prihodima i rashodima u manjim iznosima, greške u popunjavanju finansijskih izvještaja i dostavljanje izvještaja nakon zakonom propisanog roka).
A kod čak 43% kontroliranih stranaka (51 političke stranke), utvrđena su kršenja odredaba Zakona o finansiranju političkih stranaka, za koja u skladu sa ovim zakonom postoji osnova za utvrđivanje odgovornosti, te sankcionisanje nakon provedenog postupka.
Revizori su taksativno nabrojali na koje su sve načine stranke kršile Zakon o finansiranju političkih stranaka:
– Finansijska sredstva osigurana za finansiranje političkih stranaka, uglavom sredstva iz budžeta, nisu koristile isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom,
– Stranke nisu vodile evidenciju o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga, nisu izdavale potvrde o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga, te priloge nisu prijavile u finansijskim izvještajima,
– Sredstva od članarina i dobrovoljnih priloga, koja su primana u gotovini, nisu uplaćivana na transakcijski račun političke stranke,
– Uzimale su priloge iznad limita utvrđenog Zakonom,
– Znatan broj stranaka, finansirao se se iz zabranjenih izvora,
– Poslovne knjige nisu vodile u skladu sa važećim propisima, nisu uspostavile pravovremene i tačne evidencije o svojim prihodima, rashodima, obavezama i novčanim tokovima putem transakcijskih računa i blagajne, finansijske izvještaje nisu podnijele u zakonom propisanim rokovima i na način kako je propisala Centralna izborna komisija BiH,
– Znatan je broj političkih stranaka koje nisu prijavile transkcijske račune kod poslovnih banaka, putem kojih su obavljale finansijske transakcije.
Pored toga što su prekršile odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka, postoje indicije i na kršenje drugih propisa i to: kod šest političkih stranka postoje indicije da su izvršile zloupotrebu javnih sredstava, kod šest političkih stranka postoje indicije da su prekršile porezne propise, a kod jedne političke stranke postoje indicije da je prekršila finansijske propise kojima je uređeno raspolaganje i plaćenje gotovim novcem.
“Mi smo radili jedan monitoring oglašavanja, u medijima i na bilbordima i utvrdili smo da su političke stranke duplo manje sredstava prikazale u izvještajima nego što smo mi to utvrdili na samo dva oblika oglašavanja, što dovoljno pokazuje da političke partije kriju ko ih finansira, skrivaju stvarne izvore finansiranja. Neki slučajevi koje sada istražni organi otkrivaju pokazuju da najveći dio tih sredstava dolazi iz javnih izvora”, upozorili su, svojevremeno, iz Transparency International-a BiH.
RAZOČARAN GRECO, RAZOČARAN CIK, RAZOČARANI GRAĐANI. JEDINO JE STRANKAMA SUPER.
Centralna izborna komisija BiH je na osnovi nalaza revizije, a u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja pokrenula postupak protiv 51 političke stranke zbog osnovane sumnje da su 2019. godine prekršile odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka.
Inače, radi kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka u periodu od 2004. do 2019. godine Centralna izborna komisija BiH je donijela čak 601 odluku o sankcioniranju političkih stranaka i pet odluka o sankcioniranju fizičkih lica, od čega je 490 odluka o sankcioniranju novčanim kaznama, 114 odluka o sankcioniranju administrativnom mjerom, uskraćivanja prava političkim strankama da se kandidiraju na narednim izborima i dvije administrativne mjere kojima je političkim strankama naloženo da dio sredstava uplate u dobrotvorne svrhe.
U izvještaju revizora CIK-a je navedeno 10 preporuka, među kojima posebno ističemo preporuku Parlamentarnoj skupštini BiH da preispita zakonodavstvo koje reguliše osnivanje, političko djelovanje i finansiranje političkih stranaka i izbornih kampanja, te da se harmoniziraju entitetski propisi i propisi Brčko distrikta BiH s propisima na državnom nivou.
CIK je istakao i da važeći Zakon o finansiranju političkih stranaka ne pruža adekvatan okvir za potpunu realizaciju preporuka GRECO-a, pa Centralna izborna komisija BiH predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH da se intenziviraju aktivnosti na njegovim izmjenama i dopunama. U tom kontekstu citiran je i stav GRECO-a (ekspertnog tijela Vijeća Europe zaduženog za evaluaciju i monitoring antikorupcijske politike u zemljama članicama, kandidatima i trećim zemljama), nakon uvida u poraznu statistiku realizacije ranije datih preporuka ove organizacije našoj zemlji:
“GRECO izražava razočaranje zbog toga što nije postignut napredak od Četvrtog privremenog izvještaja o usklađenosti iz 2017. godine. Još mnogo toga treba učiniti, između ostalog, za usklađivanje složenog zakonskog okvira, promoviranje upotrebe bankarskog sistema za doprinose političkim strankama i povećanje finansijskih i kadrovskih resursa dodijeljenih Centralnoj izbornoj komisiji za nadzor političkog finansiranja”.
Finansiranje političkih stranaka u BiH je, inače, regulisano zakonom koji je usvojen 2012. godine i čije su izmjene tražene više puta do sada, jer njegove ozbiljne manjkavosti političkim strankama omogućavaju zloupotrebe, bez krivične odgovornosti.
Ne čudi zato što vlast u Bosni i Hercegovini ne želi da unaprijedi Zakon o finansiranju političkih stranaka koji je inače i jedan od 14 prioriteta Evropske unije. Jer ovakav kakav jeste trenutno ih ni u čemu ne ograničava.
Za kraj, konstatujmo poraznu činjenicu da je za CIK-ov Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2019. godini, na Predstavničkom domu državnog parlamenta odvojeno – 19 sekundi. I da je usvojen bez rasprave. Niko nije imao ništa da kaže na sve ovo? Da se izvine građanima, da se složi sa CIK-om i GRECO-om da je postojeće stanje neprihvatljivo, da pokrene raspravu i inicijativu za usvajanje izmjena ili kreiranje potpuno novog Zakona, kojim će se iz faze nekažnjivosti kršenja zakona preći u fazu njihovog drastičnog kažnjavanja, u skladu sa odgovornošću koje političke stranke i oni koji ih vode imaju u jednom društvu?