 BiH.){kind=link}
Izvoz ribe i ribljih prerađevina iz BiH prošle godine manji je za preko 2,3 miliona KM nego godinu dana ranije, pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Prema podacima UIO BiH, lani je izvezeno ribe u vrijednosti od 16,8 miliona KM, dok je godinu dana ranije to iznosilo 19,2 miliona KM, pišu Nezavisne.
“Što se tiče uvoza, BiH je lani iskeširala 33,6 miliona KM, odnosno 4,8 miliona maraka više nego 2020. godine”, kazali su iz UIO BiH i dodali da se najviše ribe i ribljih prerađevina uvozi iz Hrvatske, Srbije, Francuske i Njemačke.
“Što se tiče izvoza, najviše žive ribe izvozilo se u Srbiju i Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.
Zoran Tepić, direktor firme “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj”, kazao je za “Nezavisne novine” da, što se konkretno njihove firme tiče, nije zabilježen pad izvoza.
“Potražnja za ribom u zemljama EU je u povećanju, a bilježi se povećanje i na domaćem tržištu”, kazao je Tepić.
Ističe da riba iz uzgoja zauzima sve veći procenat u ukupnoj prodaji, odnosno plasmanu ribe.
“Što se tiče našeg preduzeća, uticaj pandemije je doveo do toga da smo se preorijentisali na tržišta koja su nama bliža i koja su nam manje zahtjevna, ali i ekonomski prihvatljiva”, kazao je Tepić.
Dodao je da su tako prošle godine znatno više izvezli u Srbiju u odnosu na zemlje EU, što ranijih godina nije bila praksa.
“Sama ta činjenica govori da smo se morali prilagoditi i plasirati svoju robu na tržištu koje je za to prihvatljivije”, kazao je Tepić.
Kako je pojasnio, rast cijena sirovina, ali i repromaterijala koji učestvuju u njihovom proizvodu, vodi ka tome da će birati tržišta koja platežno mogu da prihvate veće cijene.
Dodao je da su ranijih godina ribu izvozili u Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru, ali da je prošle godine iz njihovih ribnjaka najviše ribe otišlo na tržište Srbije.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da razlika nije velika gledano na godišnjem nivou.
“Ovakvi podaci potvrđuju da je najveći dio povećanja izvoza koji smo ostvarili u periodu oporavka od najvećeg ekonomskog zastoja u pandemiji u stvari bio odraz izlaska iz krize i trenda opšteg rasta cijena, a da nije bilo značajnih novih ulaganja i novih tržišta koji bi dugoročno i održivo povećali obim izvoza, a ne samo njegovu trenutnu vrijednost”, kazao je Gavran.
Dodao je da privreda čini koliko može sama, ali i da izvoznici, kako kaže, sigurno daju sve od sebe da povećaju svoj izvoz.
“Bez strateške podrške vlasti i povoljnijih uslova poslovanja jednostavno ne mogu više od toga. Najnoviji udar na veliki broj privrednika povećanjem cijene struje dodatno će im otežati poslovanje i njihov izvoz učiniti nekonkurentnijim”, zaključio je Gavran.