Tokom 12 mjeseci 2021. godine Državno tužilaštvo podiglo je samo jednu optužnicu za visoku korupciju, dok se ostale optužnice za koruptivna djela najčešće odnose na carinske i policijske službenike.
Njega optužnica tereti za zloupotrebu položaja i prema njoj je od 2009. do 2011. godine, kada je obnašao funkciju državnog ministra odbrane, oštetio budžet BiH za iznos od oko 9,7 miliona konvertibilnih maraka (KM).
Prema podacima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Državno tužilaštvo je od januara do sredine decembra ove godine podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela, od kojih je potvrđeno devet, protiv ukupno 17 osoba. To je manje nego tokom 2020. godine, kada je Tužilaštvo BiH kritikovano za loše rezultate u procesuiranju korupcije.
Bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić prvi razlog ovakvih rezultata vidi u nedoraslosti ove pravosudne institucije.
“Moje uvjerenje je da je Tužilaštvo BiH, bez obzira na broj tužilaca, u pogledu kvalitete daleko ispod onoga što takav jedan nivo tužilaštva zahtijeva”, kaže Fejzagić, danas advokat, i nastavlja: “Drugi [razlog] jeste čisto zbog organizacione prirode, radi se o tome da, po mom mišljenju, ne postoji institucionalna kontrola optužnica niti se vode sistemski kontrolni postupci u vezi istraga koje se vode, posebno kada je u pitanju visoka korupcija.”
Glavni tužioci bi trebali kontrolisati kvalitet optužnica, smatra on i dodaje da dosadašnji nisu bili dorasli “nivou imenovanja”. S pozicije glavne tužiteljice u oktobru je smijenjena Gordana Tadić, a za vršioca dužnosti imenovan je Milanko Kajganić
Fejzagić kao treći razlog loših rezultata vidi u sistemu vrednovanja i normiranja rada Tužilaštva. On smatra da bi se svako od tužilaca radije upustio u jednostavnije predmete koji mu donose ispunjenje norme nego da se upušta u kompleksne i rizične predmete.
Od 17 osoba optuženih za koruptivna djela, petorica su policijski službenici Granične policije, a dvojica su carinski službenici. Među optužbama su i one za koruptivna djela povezana s prometom akciznih proizvoda.
Jedan od policijskih službenika Granične policije BiH, Mile Lukić, za kojeg je Državni sud potvrdio optužnicu početkom oktobra, optužen je da je zahtijevao i primio dar u iznosu od 50 eura da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smio izvršiti.
Ovo je ujedno i najmanji iznos pribavljene koristi za koji je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći.
Odnedavni vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca predmete protiv službenika, poput onoga protiv inspektora Ureda za veterinarstvo BiH, smatra važnim jer predstavljaju ozbiljan oblik zloupotrebe položaja.
“Upravo činjenica da su optužbama za korupciju obuhvaćeni ovlašteni službenici policijskih, carinskih ili drugih državnih organa, daje specifičnu težinu ovim predmetima jer se radi o korupciji koja se detektira u tijelima koja se trebaju boriti za vladavinu prava”, kaže Kajganić.
Prema njegovim riječima, u ovakvim predmetima Tužilaštvo će u budućnosti tražiti udaljenje optuženih osoba iz službe na period od pet ili više godina ako se njihova krivica dokaže, što on vidi kao proces koji vodi ka ozdravljenju društva i smanjivanju stope korupcije.
Ovo tužilaštvo je tokom 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima, iznosila je tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.
U velikom broju saopćenja ove godine Tužilaštvo nije navodilo iznose koristi pribavljene od korupcije. Tužilaštvo BiH je do 27. decembra ove godine podiglo dvije optužnice manje nego godinu ranije i optužilo pet osoba manje.
Kajganić najavljuje da se za nekoliko vrlo ozbiljnih predmeta visoke korupcije u narednim mjesecima očekuje donošenje tužilačkih odluka i podizanje optužnica.
BIRN BiH je ranije pisao da su iz Tužilaštva BiH potvrdili kako će do kraja 2021. godine donijeti tužilačku odluku u istrazi potencijalne korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) koju je prije tri godine prijavio “zviždač”, odnosno prijavitelj korupcije, Emir Mešić. On se nakon ove prijave suočava s disciplinskim postupkom u kojem mu prijeti otkaz.
Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig kaže da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno da su napori da se postignu odgovarajući rezultati kroz proaktivne istrage, krivično gonjenje i pravosnažne presude za korupciju i dalje nedovoljni.
Kako je naveo, nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se, u okviru svojih nadležnosti, pozabave generalizovanim fenomenom korupcije i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti.
“Ostvarivanje napretka ka uspostavljanju evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou, navedeno je u 14 ključnih prioriteta i uslov je o kojem zemlje koje teže da postanu članice EU ne mogu pregovarati”, naveo je Koenig za BIRN BiH.
Velike korupcijske afere bez sudskog epiloga
Dvojicu optuženih carinskih službenika – Špiru Subotića i Ahmeda Beširevića – Tužilaštvo BiH tereti za izvršenje koruptivnih djela povezanih s krijumčarenjem akciznih proizvoda u BiH, čime je, kako je ova institucija okarakterizovala, budžet BiH oštećen za više od pola miliona maraka.
U izvještaju koji je objavio Transparency International “Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije na visokom nivou” navodi se da su posljednjih godina BiH potresle velike korupcijske afere, o kojima se u većini izvještavalo u medijima a nikada nisu stigle do suda.
Prema ovom izvještaju, samo pogledom na broj optužnica podignutih za djela korupcije i broj otkrivenih slučajeva krupne korupcije može se zaključiti da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou.
Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.
Uglješa Vuković iz Transparencyja kaže da je manjak procesuiranja visoke korupcije nastavak negativnog trenda u radu Tužilaštva BiH koji su prepoznale domaće i međunarodne organizacije.
Nalazi do kojih je došao Transparency pokazuju da, osim izostajanja procesuiranja visoke korupcije, i kada dođe do suđenja, postupci traju dugo.
“Neka prosječna dužina trajanja postupka do koje smo mi došli u predmetima visoke korupcije u BiH jeste četiri godine i jedan mjesec, što je zaista dugo”, kaže Vuković i navodi primjer “Bobar banke”, u kojem još uvijek nije donesena prvostepena presuda, a istraga je pokrenuta 2016. godine.
U novom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji navodi se da je BiH u ranoj fazi, odnosno da ima određeni nivo pripremljenosti za sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Pokazatelji korupcije su se dodatno pogoršali, a svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Nastavljeno je selektivno i netransparentno krivično gonjenje i postupanje po predmetima za krivična djela korupcije od strane sudova, što utiče na javni interes, ali i na poslovne subjekte i investitore”, stoji u izvještaju o napretku.
Podatak da je ove godine podignuta samo jedna optužnica za visoku korupciju, Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo vidi kao potvrdu o “zarobljenom pravosuđu” i da to više nije pitanje norme.
Kako kaže, ekonomske i političke elite upravljaju pravosuđem, a jedan od najvećih problema društva je pitanje nekažnjivosti.
“Sve zvanične informacije koje dolaze sa sudova o broju procesuiranih slučajeva, prvenstveno visoke korupcije, ali i generalno korupcije u BiH, ukazuju samo na još jedan elemenat da je pravosuđe u BiH zarobljeno. Radi se o uticaju ekonomskih i političkih elita na rad pravosuđa, prvenstveno tužilaštava u ovoj državi”, navodi Miraščija za BIRN BiH.
Prema njegovim riječima, ne može se čak dovoditi u pitanje ocjenjivanje, imenovanje sudija i tužilaca na osnovu urađene norme, iz razloga što se pitanje norme više ne gleda, jer nije jedan od uslova za postavljenje na funkcije. Može se vidjeti imenovanje i postavljenje sudija koji su bili disciplinski kažnjavani a napredovali su u poslu, dodaje Miraščija.
On kaže da neprocesuiranje djela korupcije šalje jasnu poruku svim građanima u BiH da se korupcija isplati, da je korupcija legalizovana u BiH i u konačnici spušta stepen povjerenja građana u ove institucije.
U Misiji OSCE-a u BiH ističu zabrinjavajući pad broja novih optužnica u predmetima visokog i srednjeg nivoa koje su podigli tužioci u prethodnim godinama, a ovaj trend se nastavio i 2021. godine.
“Pogrešne i nedosljedne prakse koje je Misija uočila sugerišu da vansudski faktori ometaju sudske procese i izazivaju ozbiljne sumnje da bi se varijacije u primjeni zakona mogle odnositi na status i moć optuženog, a ne na činjenice u konkretnim slučajevima”, navodi Misija.
Od pravosuđa koje ne može ili neće zahtijevati i pokazati integritet u svojim redovima, ne može se razumno očekivati da će se nepristrasno i djelotvorno baviti osjetljivim i politički opterećenim predmetima.
“Nalazi Misije izazivaju zabrinutost i ukazuju na nedostatak nadzora nad radom pojedinačnih tužilaštava u predmetima korupcije, uključujući i skoro isključivu diskreciju glavnih tužilaca u istražnoj fazi”, dodaju iz OSCE-a.
Najveća nepravosnažna kazna Suda BiH devet godina
Prema podacima BIRN-a BiH, Sud BiH je tokom 2021. godine za koruptivna krivična djela donio 14 presuda protiv 19 osoba.
Sud BiH je donio pravosnažne presude za 11 osoba, od kojih su četiri oslobođene, dok je sedam osoba osuđeno na ukupno pet godina i četiri mjeseca zatvora. Sud BiH je u ovoj godini odbio jednu optužnicu.
Najveća, nepravosnažna presuda koju je Sud BiH donio ove godine jeste ona izrečena Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), za primanje dara i drugih oblika koristi, te pranje novca, a istom presudom Anes Sadiković je osuđen na dvije godine zatvora za davanje dara pri uvozu tekstila.
Ove godine bile su tri najmanje pravosnažne zatvorske presude od šest mjeseci. Jedna od ove tri je izrečena Sadiku Ahmetoviću, bivšem državnom ministru sigurnosti, za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.
U predmetu protiv Orhana Bolobana, optuženog za nesavjestan rad u službi, Tužilaštvo BiH je odustalo od optužnice, te je Sud BiH odbio optužbu.
Državni sud je u junu ove godine, usljed nedostatka dokaza, oslobodio Marka Pandžu i Nermina Aleševića. Oni su bili optuženi za primanje, odnosno davanje dara.
Ove godine je Sud BiH pravosnažno oslobodio Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), i Muhameda Pekića, zaposlenika ove agencije, zbog zloupotrebe položaja.
Također, Sud BiH odbio je optužnice Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića, Cikotića i Muriza Druškića zbog zloupotrebe položaja.
Kajganić kaže da u narednoj godini očekuje značajan pomak u procesuiranju visoke korupcije.
“Tužilaštvo BiH i Odsjek za korupciju pokrenuli su ozbiljan zamajac u svom radu, a ti rezultati će se još bolje vidjeti u budućnosti”, kaže Kajganić.
Piše: Emina Dizdarević, Detektor