Protest ljevičara protiv neo-nacista u Njemačkoj 2011. godine. Foto: EPA/JAN WOITAS
Uprkos sumnjama među određenim državnim zvaničnicima da se nedovoljno pažnje posvećuje ljevičarskom ekstremizmu, on se ne može porediti sa desničarskim ili džihadističkim nasilnim ekstremizmom, navodi se u publikaciji Međunarodnog centara za protuterorizam.
U svom osvrtu autor Teun van Dongen navodi da je koordinator za protuterorizam Europske unije u lipnju 2021. godine naveo da je nasilje ekstremne ljevice relativno nisko ali da se postepeno povećava.
Također, u publikaciji se navodi da je jedan predstavnik Europola rekao da su nasilna ljevica i anarhistički ekstremizam u usponu te je zatražio prikupljanje dodatnih informacija radi bolje procjene opasnosti.
“Prvi način za procjenu prijetnje koja proizlazi iz lijevog ekstremizma na Zapadu mogao bi se obaviti kroz promatranje obavještajnih procjena raznih europskih sigurnosnih službi”, piše u publikaciji.
Dodali su da je iz njemačkog Saveznog ureda za zaštitu Ustava saopćeno da je u 2020. godini zabilježeno 6.632 ljevičarskih kriminalnih aktivnosti od kojih je 1.237 bilo nasilno. Dodaju da je sve veći broj napada usmjeren na osobe prije nego na simbolične mete kao što su građevine i vozila.
“Pronašli smo pedesetak napada ljevičarskih ekstremista u 31, pretežno zapadnoj zemlji, u razdoblju od rujna 2019. do kolovoza 2021. U svim tim napadima zajedno, tri osobe su ranjene. Podaci koje je prikupio think tank New America pokazuju da je jedna osoba umrla od posljedica lijevog ekstremističkog terorizma u SAD-u od 11. rujna 2001. godine. Brojke za desni ekstremizam i džihadizam su 114, odnosno 10”, navodi se u publikaciji.
Službene procjene prijetnji na nacionalnoj razini za Norvešku, Dansku, Švedsku i Nizozemsku vrlo su jasne, piše u publikaciji, da je lijevi ekstremizam u njihovim zemljama mali, izoliran i fragmentiran, te da ima malo potencijala da predstavlja nasilnu prijetnju.
Dodali su da Sigurnosno-obavještajna organizacija Australije spominje da se bavi i lijevim ekstremizmom, ali da je više zabrinuta zbog desničarskog ekstremizma.
U publikaciji stoji da je trenutni koncept ekstremne ljevice jasan, teroristički napadi su manjeg obima, provode se jednostavnim sredstvima i rijetko kada imaju žrtve.
Jedan od primjera, koji se navodi u publikaciji, jeste kada su ljevičarski ekstremistički Twitter računi ohrabrili svoje sljedbenike na nasilje tijekom nemira u Sjedinjenim Američkim Državama 25. srpnja 2020. godine.
“Organizatori određenih anarhističkih skupina krenuli su skupljati novac za jamčevinu, a ljudi koji bi bili odgovorni za prikupljanje novca za jamčevinu, krenuli su u regrutiranje liječnika i medicinskih timova s opremom za raspoređivanje u očekivanju nasilnih interakcija s policijom”, navodi se u publikaciji.
Mnogi krajnji ljevičari žele da njihov pokret bude inkluzivan za šire mase, navodi se u ovom dokumentu. Dodaju kako je razlog krajnje ljevice za odbacivanje nasilja taj što se ono kosi s principima koji bi bili temelj društva kojemu teže te zbog njihovog mišljenja da nasilje neće dovesti do njihovog političkog cilja, anarhističkih principa.
Istaknuto je da neki desničarski ekstremisti pokušavaju izvući politički kapital od COVID-19 mjera osobito u SAD-u i Njemačkoj, gdje su te skupine najbrojnije na prosvjedima.
S druge strane, kako piše u publikaciji, ljevičarski ekstremisti pomoću interneta govore o tome kako je kapitalistička ekonomija donijela pandemiju, ali umjesto da se dignu oružjem protiv nje, uspostavili su mreže solidarnosti kako bi pružili materijalnu podršku onima kojima je potrebna.
Navodi se da osobe koje teže anarhiji ne pokušavaju prodati svoje ideje pod različitim etiketama.
“Ako je ozbiljnost prijetnje kriterij, treba reći da su istraživači koji proučavaju terorizam i ekstremizam u pravu da ne troše više vremena na ljevičarski ekstremizam. Pravednost znači da sve oblike ekstremizma treba gledati kroz jednake standarde, a ne da sve oblike ekstremizma smatramo jednako opasnima i štetnima”, navodi Međunarodni centar za protuterorizam.
Dodali su da su džihadizam i desničarski ekstremizam trenutno veće prijetnje i stoga zaslužuju više pažnje istraživača i kreatora politike u domeni sigurnosti.
Teo Zorić, Detektor.ba