Dramatična upozorenja iz zdravstvenih ustanova. Sve je više hospitaliziranih pacijenata koji nisu vakcinisani. Među njima i pacijenti mlađe i srednje dobi kojima je potrebna bolnička njega. Epidemiološki podaci ne ohrabruju.
Nakon objave da su dvije porodilje priključene na respiratore zbog teškog stanja uzrokovanog koronavirusom, na Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske (UKCRS) upozoravaju da se sa težim kliničkim slikama sve češće javljaju osobe mlađe i srednje dobi. Tokom protekla 24 časa u Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane primljeno je sedam pacijenata mlađe i srednje životne dobi. Niko od njih nije bio vakcinisan.
SAŠA DRAGIĆ, Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS
“Trenutno najmlađi pacijent koji se liječi u Klinici intenzivne medicine je djevojka koja je 2000. godište. Smrtnost kod pacijenata, koji dobiju teške kliničke forme i koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ili neki drugi oblik podrške disanju, je jako visoka.”
MILKA JANDRIĆ, Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS
“Zašto je smrtnost visoka? Zato što smo zemlja sa najmanjom stopom vakcinisanih. Ispod 30 posto, to je sramota, stvarno. Druga stvar, i pored tih vakcina i apela i kampanje, koja je dosta dobra, ipak se nađu ljudi koji bolje znaju od svih nas.”
Imamo epidemiju nevakcinisanih, upozorio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. O tome govori podatak da je u bolnicama manji procenat vakcinisanih, pogotovo sa težom kliničkom slikom.
ALEN ŠERANIĆ, ministar zdravstva i socijalne zaštite RS
“Ono što imamo priliku da vidimo u javnosti je da dosta mladih lica završava na respiratoru, sa izuzetno teškom kliničkom slikom, što nije samo u RS nego i u regionu. I naravno da vakcinacija može da pomogne.”
U ukupnoj stopi vakcinisanih mnogo je manje mladih koji se odluče za preventivnu zaštitu od koronavirusa. Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj kompletno je vakcinisano oko 10 odsto mladih od 20 do 29 godina. U uzrastu od 15 do 19 godina sa obje doze njih oko tri odsto.
“Da imamo, recimo, 30 godina pa hajde, ali pošto realno, ako se razbolimo, nećemo imati nekih težih simptoma i ne vidim to kao neki problem.”
“Kontam da sam u pubertetu, tijelo kad se razvije, pa tek kasnije.”
“Jesam. Zašto? Da zaštitim sebe i druge.”
“Duplo, idem još jednom, kad bude trebalo.”
MLADEN GRUJIČIĆ, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina
“Svi koji mogu da prime vakcinu, da to urade, da zaštite sebe, članove svojih porodica, svoju okolinu. Zašto to govorim? Što je veći broj vakcinisanih ljudi, manja je mogućnost širenja infekcije. Čim se manje širi infekcija, manja je mogućnost oboljevanja, hospitalizacije i, ono što je najvažnije, manja mogućnost smrtnog ishoda.”
Stručnjaci napominju da osim odlučnije imunizacije Bosna i Hercegovina treba povećati i broj testiranja.
EDNAN DRLJEVIĆ, infektolog
“U Hrvatskoj imamo preko 6 000 novozaraženih, a u Bosni i Hercegovini 1 500-2 000. Pošto nam je isti broj umrlih, čak kod nas nešto veći, to znači da i broj novozaraženih mora biti kao u Hrvatskoj. Ne može biti kod nas tako velika razlika. Znači da moramo više testirati i moramo više testirati djecu i omladinu.”
Zdravstveni radnici slažu se da proces vakcinacije u velikoj mjeri ugrožavaju neprovjerene informacije koje do građana stižu i putem antivakserskih grupa te pozivaju građane da se o dobrobiti vakcine informišu kod stručnih osoba.
Izvor: BHRT/Olga Urukalo Desnica (J.K.)