Djeca su se razmjestila među crkvenim klupama dok redovnice vode jutarnju molitvu. „Isus me voli… Isus je sreća”, pjevaju i plješću u ritmu.
To nije prizor s nedjeljne mise, nego iz osnovne škole čiji učenici započinju dan molitvom u sklopu napora mađarske vlade da ponovno kristijanizira obrazovanje.
Riječ je o desetogodišnjem programu koji je pokrenuo mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban u sklopu svoje „konzervativne revolucije” u zemlji koju će papa Franjo posjetiti u nedjelju.
Rezultat je više raspela u učionicama i dnevni raspored koji uključuje molitve i katekizam.
Povećana su i vladina ulaganja u kršćanske škole, koje često pohađaju bogatiji učenici, nauštrb javnih škola u koje se upisuju siromašniji.
Po mišljenju Andreje Magyar, direktorice Osnovne škole Ferenca Liszta, ta promjena je dobrodošla.
Njezina škola u jugozapadnom gradu Hodmezovasarhelyju s 400 učenika pod vodstvom je dominikanki od septembra 2020.
Kaže da su odnosi s biskupijom „manje birokratski i topliji” nego s državnom agencijom za obrazovanje i napominje da se kurikulum „nije promijenio”.
Religijski elementi, križevi i katekizmi, nisu obavezni, naglašava.
Kršćanska civilizacija
Ponovnu kristijanizaciju mađarskih škola gura mađarski premijer Orban koji se popeo na vlast 2010. na krilima populizma.
Samozvani branitelj „kršćanske civilizacije” protivi se trendovima sekularizacije obrazovanja drugdje u Evropi i obećava da će okrenuti trend komunističkog gušenja religije u Mađarskoj.
Umjesto toga njegova vlada nadgleda sve veći broj obrazovnih ustanova koje su pod kontrolom Crkve.
Time će se vjerovatno pohvaliti Papi na susretu u nedjelju u Budimpešti.
Njegov bivši šef kabineta Janos Lazar rekao je 2016. da bi „obrazovanje trebalo biti stvar crkvenih institucija” u službi dvaju glavnih ciljeva: „Da djeca nauče biti dobri kršćani i dobri Mađari.”
Otkako je Orban preuzeo dužnost, broj katoličkih škola udvostručio se i sad ih je 18 posto.
Ali taj porast možda i nije znak pobožnijeg društva, rekla je Kriszta Ercse, sociologinja pri Građanskoj platformi za javno obrazovanje.
Po zadnjem nacionalnom popisu stanovništva 2011. godine, samo se 39 posto Mađara izjasnilo katolicima, a 11 posto protestantima. Među vjernicima, samo ih 15 posto redovno pohađa misu.
Novi popis odgođen je zbog pandemije, ali stručnjaci smatraju da se ti podaci nisu bitno promijenili.
Ercse kaže da roditelje privlače crkvene škole jer imaju bolje rezultate od javnih, dijelom zbog većeg državnog financiranja.
Getoizacija
Zato gospođa koja se predstavila samo kao Ildiko može svoju djecu u dobi od 7 i 14 godina u osnovnu školu u Hodmezovasarhelyju poslati besplatno, kao i u javne škole.
Hvali „izvrsnu atmosferu i predane nastavnike” u školi otkako ju je preuzela Crkva i tvrdi da je „jako zadovoljna” promjenama. Ali nije sve pozitivno.
U želji da povećaju akademska postignuća učenika, neke vjerske škole aktivno privlače učenike iz bogatijih porodica na štetu siromašnije djece i Roma.
Ercse to zove „drastičnom selekcijom” i upozorava da bi moglo dovesti do „getoizacije”.
„Vlada ostavlja javne škole da trunu”, kazala je. Za to već ima dokaza.
Po Fiskalnom vijeću, neovisnom revizoru javnih financija, tokom školske godine 2017./18. vjerske škole dobile su 570 eura po učeniku. Javne škole samo četvrtinu tog iznosa.
Gradonačelnik Hodmezovasarhelyja Peter Marki-Zay također je zabrinut zbog „segregacije” koju bi takav sistem mogao izazvati.
Marki-Zaym je katolik i podržava da škole podučavaju kršćanskim vrijednostima. Ali ne podržava klasne podjele.
„Mislim da nije pošteno da vjerske škole dobivaju veće vladine subvencije od javnih”, rekao je za AFP.
(Vijesti.ba / Hina)