Uzgoj smilja u Hercegovini prije nekoliko godina doživio je ekspanziju, kada je veliki broj poljoprivrednika preusmjerio svoju proizvodnju na uzgoj ove kulture. Međutim, izgleda da je to vrijeme prošlo.
Trenutno se ovim poslom, kako je za “Klix.ba” rekao Miodrag Asanović, vlasnik destilerije eteričnih ulja Svitavac iz Trebinja, bavi tek oko deset odsto proizvođača koji su to ranije radili. Brojni su razlozi za to, a kao jedan od njih Asanović je naveo nebrigu države za ovu vrstu poljoprivrednog uzgoja.
“Sve je to propalo jer država nije stala iza malih proizvođača, a dodatni problem u proteklom periodu donijela nam je korona, zbog koje smo bili u nemogućnosti izvoziti svoje proizvode. Da smo imali ikakvu pomoć stanje bi se možda i održalo na makar malo boljem nivou”, kaže Asanović.
U ovoj destileriji, kako je rekao, još uvijek ne odustaju, rade još sa smiljem, ali se na uzgoj od prije, ističe Asanović, nikada neće vratiti.
“Ogromna je to šteta i za uzgajivače i za proizvođače, ali i za otkupljivače. Prepušteni smo sami sebi, neko je uspio da se izvuče, neko je otišao u stečaj, ali smo svi u neizvjesnosti od toga šta nam nosi sutra”, poručio je Asanović.
Da se ovakva situacija mogla i očekivati kaže Slobodanka Dangubić iz firme “Ljekobilje Hercegovina”.
“Radilo se nekontrolisano, plantaže su prihranjivane i prskane, imali ste plantaže koje su bile lijepe za slikanje, ali procenat ulja u tom smilju je bio izrazito mali. Potražnja na svjetskom tržištu prije nekoliko godina bila je ogromna i cijene su bile visoke, i to jednostavno nije bilo održivo”, istakla je Dangubić.
“Mi nismo smanjivali proizvodnju, čak smo malo i povećali površinu na kojoj uzgajamo smilje i imamo još uvijek dovoljno posla. Više od 90 posto smilja preradimo u ulje, jedan dio koristimo u kozmetici i u gotovim proizvodima. Imamo zaokružen proces proizvodnje, imamo svoj sadni materijal, svoje plantaže i destileriju, i to smo zaokružili gotovim proizvodima koje radimo od smilja. To je ono što nam i pomaže da istrajemo u poslu sa smiljem. Svoje proizvode uglavnom izvozimo u neke evropske zemlje, ali i u Kanadu i Ameriku, a nešto ostane i u BiH”, istakla je Dangubić.