Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podneseno je pet krivičnih prijava protiv funkcionera koji nisu dali tačne podatke o svojoj i imovini bliskih srodnika, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (KS) podnio je pet krivičnih prijava protiv funkcionera zbog neprijavljivanja imovine, potvrdili su Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) u Kantonalnom tužilaštvu KS.
Među prijavljenim su aktuelni i donedavni načelnici sarajevskih općina Trnovo, Centar i Novo Sarajevo – Ibro Berilo, Nedžad Ajnadžić i Nedžad Koldžo. Prijave su rezultat provjera njihove imovine koje su službenici Ureda za borbu protiv korupcije KS obavili nakon što je CIN 2020. godine otkrio da općinski funkcioneri nisu prijavili sve nekretnine koje imaju oni, njihove supruge, djeca i roditelji.
Provjerama je utvrđeno da načelnik Trnova Ibro Berilo nije prijavio da na dva bankovna računa ima 142 hiljade KM, dok je donedavni načelnik Centra Nedžad Ajnadžić sakrio da posjeduje dionice u nekoliko kompanija, vrijedne oko 200 hiljada KM. Novinari CIN-a su prethodno otkrili da Ajnadžić nije prijavio da je njegova supruga od 2018. godine vlasnica dvosobnog stana na Šipu.
Ona je stan dobila od svoje 84-godišnje majke koja ga je, prema dokumentima, kupila za 128.500 maraka. Ajnadžićeva punica je stan kupila od firme „BooC“ koju su osnovale boračke organizacije Općine Centar.
Ajnadžić je u tadašnjem razgovoru sa novinarima CIN-a prvo rekao da ne zna kako je njegova punica kupila stan, a poslije se prisjetio da je kupovinu sufinansirala njegova supruga. Nije htio odgovoriti da li je za to podigla kredit: “Nemojte me to ispitivati, samo pišite ono što Vam ja govorim”.
Ni načelnik Trnova nije prijavio da njegov sin Mirzet ima dvosoban stan na Ilidži, a načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo da kćerka Nizama i njen suprug imaju stan.
Funkcioneri u KS moraju prijaviti Uredu svu svoju imovinu, prihode i poklone, kao i imovinu bliskih srodnika. Za razliku od imovinskih kartona koje izabrani dužnosnici prijavljuju Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (BiH), podaci o imovini koje prijavljuju Uredu se provjeravaju.
Ured je prva institucija u BiH koja provjerava tačnost prijavljenih podataka i ima obavezu da podnese krivičnu prijavu protiv svakog funkcionera koji nije dao tačne podatke o svojoj imovini.