 u radu policije, medicinskoj dijagnostici i ciljanom oglašavanju donosi brojne rizike, upozorio je regulator EU-a, istakavši da ljudi moraju znati osporiti automatizirane odluke.){kind=link}
Upotreba umjetne inteligencije (AI) u radu policije, medicinskoj dijagnostici i ciljanom oglašavanju donosi brojne rizike, upozorio je regulator EU-a, istakavši da ljudi moraju znati osporiti automatizirane odluke.
Policija već uveliko u radu koristi analitički potencijal umjetne inteligencije, a aktivisti upozoravaju da ih autoritarni režimi koriste i za masovni i diskriminatorni nadzor. Napominju i da se upotrebom te tehnologije katkad krše ljudska prava i propisi o privatnosti podataka, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Evropski dužnosnici trebali bi utvrditi jasnije smjernice o primjeni postojećih propisa na umjetnu inteligenciju i voditi računa o tome da budući propisi štite osnovna ljudska prava, upozorio je u najnovijem izvještaju evropski regulator FRA.
‘AI nije nepogrešiv’
“Umjetna inteligencija već utječe na živote miliona Evropljana”, ističe agencija, ukazujući na praćenje širenja COVID-19 i donošenje odluka o socijalnim naknadama.
“Automatizacija može poboljšati proces donošenja odluka, ali može rezultirati i greškama, diskriminacijom i katkad je njene odluke teško osporiti”, napominje FRA.
Evropska komisija razmatra mogućnost da iduće godine usvoji direktivu kojom bi obuhvatila sektore visokog rizika, poput zdravstvene zaštite, energetike, transporta i dijelova javnog sektora.
“AI nije nepogrešiv, stvorili su ga ljudi, a oni griješe. Zato moraju znati kada se (umjetna inteligencija) koristi, kako funkcionira i kako mogu osporiti automatizirane odluke”, istaknuo je u saopćenju Michael O’Flagerty, direktor Agencije EU-a za osnovna ljudska prava.
Neophodnost dodatnih istraživanja
Propisi koji reguliraju AI moraju poštivati sva osnovna ljudska prava, uz odgovarajuće zaštitne mehanizme i garanciju da ljudi mogu osporiti odluke koje umjetna inteligencija donosi i da kompanije moraju moći objasniti taj proces.
Potrebna su dodatna istraživanja o potencijalno diskriminatornim posljedicama upotrebe umjetne inteligencije kako bi i Evropa mogla doskočiti, naglasio je FRA u izvještaju.
EU također mora dodatno pojasniti kako se na tu tehnologiju primjenjuju propisi o zaštiti podataka.
Izvještaj agencije zasniva se na više od 100 intervjua s organizacijama u javnom i privatnom sektoru koje već koriste AI, a analiza se temelji na upotrebi tehnologije u Estoniji, Finskoj Francuskoj, Nizozemskoj i Španiji.
Agencije