I dok se svakim danom bilježe novi slučajevi zaraze koronavirusom, više je građana koji su u izolaciji zbog kontakata, nego zbog bolesti Covida-19. To je otvorilo i pitanje – na koji način se regulišu prava radnika i ko snosi troškove bolovanja. Poslodavci kažu da je na njima sav teret, dok, s druge strane, radnici dobijaju umanjenu platu, ili ih šalju na prinudne godišnje odmore.
Troškovi bolovanja zbog preporučene izolacije i stavljanja pod zdravstveni nadzor idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, jasan je Zakon o zdravstvenom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine. To znači pravo na refundaciju od prvog dana privremene spriječenosti za rad.
“Troškovi izolacije ili samoizolacije u principu idu na teret fondova, poslodavci imaju pravo na refundaciju tih troškova. Temelj za refundaciju je rješenje o izolaciji koji izdaje sanitarana inspekcija, ali primjetili smo da u jednom tenutku taj sistem baš ne funkcioniše”, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Tvrde, ispostavilo se da troškovi bolovanja padaju na teret poslodavcu. One koji su prebolovali COVID-19 tretiraju kao bolovanje, predviđeno zakonom. Kako zakon nije mijenjan u vrijeme pandemije, period samoizolacije u većini plaća poslodavac.
“Mislim da je najpoštenije onoliko koliko je imao plaću, da to bude osnovica za izračunavanje toga na osnovu što uposlenik provede u samoizolaciji. Jako sporo se izdaju rješenja o samoizolaciji, to je gorući problem sa kojim se susrećemo. Imate primjer da je neko otišao u samoizolaciju, proveo 15 dana, a rješenje o samoizolaciji dobijete nakon 2 ili 3 mjeseca, i mi smo tu dovedeni u mat poziciju”, kaže poslodavac Suhad Ećo.
Brojni su primjeri da se radnicima vodi bolovanje uz odbijanje od plaće, nekima opet uz punu plaću, a nekima se vodi kao godišnji odmor. Tako u kompaniji “Boksit” radnicima se odsustvo računa kao godišnji odmor, a bolovanje neće biti plaćeno.
“Licima koja su, zbog lične neodgovornosti, zaražena koronavirusom, vrijeme odsustvovanja sa posla računaće se u godišnji odmor a ukoliko se godišnjim odmorom ne pokrivaju svi dani, ti dani neće biti plaćeni. Za lica koja su u karantinu, zbog kontakata sa zaraženim, ne zbog lične neodgovornosti, vrijeme odsustvovanja sa posla može se računati u godišnji odmor, a ako ga nemaju nadoknada za te dane biće 50 % od naknade zaposlenog”, kažu iz kompanije “Boksit”.
U Sindikatu trgovine kažu da su moguće zloupotrebe od poslodavaca, ali konkretnih podataka nemaju.
“Sindikat u velikoj većini kompanija ne djeluje, tako da ne sumnjam da ima zloupotreba u smislu da radnici koriste čak i godišnji odmor za dane kada moraju odusustvovati s posla, zakon je vrlo jasan u tom smislu, ali definitvno radnici kada su na bolovanju gube dio svoje plate”, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić ističe da je zakon vrlo jasan.
“Dakle 90 odsto od plate za one koji su oboljeli od zaraznih bolsti koji su kliconoše i nalaze se na bolovanju”, kaže Mišić.
Iz nadležnih zavoda odgovora nema. Rješenje su našle komšije u Hrvatskoj. Prije nego što radnik ode u izolaciju dobije rješenje da sav teret preuzima zavod zdravstvenog osiguranja, tako poslodavac nije opterećen, a radnik prima punu plaću.