Treba pojačati praćenja kontakata, nadzor slučajeva i pojačati specijalističke ljudske resursa, posebno zdrvastvene radnike.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovin Ingrid Macdonald i šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u ovoj zemlji Victor Olsavszky uputili su zajedničku izjavu u vezi s povećanjem broja slučajeva COVID-19 u Bosni i Hercegovini i neophodnosti praćenja kontakata kako bi se epidemija korona virusa suzbila i privreda otvorila.
Navodi se kako su UN i WHO u Bosni i Hercegovini zabrinuti izvještajima zdravstvenih ustanova širom zemlje o dostizanju krajnjih granica kapaciteta s posljednjim oštrim rastom broja COVID-19 slučajeva.
Iako održavanje zaliha testova, zaštitne opreme i prihvatnih kapaciteta zdravstvenih ustanova ostaje neophodno, zabrinjava potreba za pojačavanjem praćenja kontakata, nadzorom slučajeva i pojačavanjem specijalističkih ljudskih resursa, posebno doktora i medicinskih sestara i tehničara.
”Ne možemo ih ostaviti da se bore s ovom krizom sami. Napori Bosne i Hercegovine na samom početku pandemije su bili izrazito efikasni: zdravstveni radnici, oni na prvoj liniji odbrane od pandemije, organi vlasti i građani su uspješno uspjeli ublažiti najteže učinke COVID-19 pandemije.”
Brojne donacije i pomoć
“Zahvaljujući striktnim mjerama i disciplini građana, Bosna i Hercegovina je u početku uspjela održati relativno nizak nivo zaraze i stopu smrtnosti u usporedbi s mnogim drugim zemljama Evrope”, piše u saopćenju.
Navodi se kako su ti napori omogućili dovoljno vremena da se zdravstveni sistemi pripreme s potrebnom medicinskom i ličnom zaštitnom opremom.
“Uz velikodušnu podršku mnogih međunarodnih donatora te u solidarnosti sa zdravstvenim vlastima i radnicima, UN je kroz svoj Razvojni program (UNDP) i stručnost WHO-a, dostavio više od dva miliona komada lične zaštitne opreme. Trenutno se radi na dostavljanju još dva miliona. Više od 40.000 testova i blizu 15.000 zaštitnih odjela je također dostavljeno, uz mašine za obradu testova, ventilatore, EKG i rentgen mašine”, navodi se u saopćenju.
Rečeno je kako je razumljivo da zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, žele ponovo otvoriti svoje privrede i izbjeći ponovno nametanje mjera poput policijskog sata ili zatvaranja poslovnih objekata.
“Najefikasniji način na koji smo vidjeli da vlasti širom svijeta uspijevaju otvoriti svoja društva je da osiguraju nižu stopu zaraze, dobro upravljanje brojevima slučajeva, kao i stalnu, jasnu i činjeničnu komunikaciju s javnošću. Uprkos eskalaciji u broju novih slučajeva i pritisku na zdravstvene sisteme, Bosna i Hercegovina još uvijek može ostvariti ravnotežu između zaštite javnog zdravlja i osiguravanja ekonomskog oporavka, uključujući nastavak turističkih i drugih aktivnosti važnih za razvoj”, rečeno je u zajedničkoj izjavi.
U tom pogledu bilo bi važno proširiti kapacitete za testiranje i praćenje kontakata, uključujući kapacitete zdravstvenih ustanova, kao i podršku specijaliziranim zdravstvenim radnicima.
Nastaviti s vakcinacijom
To se odnosi i na pojačanje broja zdravstvenih radnika, kao i osiguravanje adekvatnih medicinskih zaliha). Jedan od najvažnijih alata za suzbijanje širenja COVID-19 virusa je praćenje kontakata.
Praćenje je temelj odgovora na širenje zaraza od ospica do dječije paralize, od ebole do, sada, COVID-19.
Vidjeli smo u drugim zemljama kako se ovaj virus može staviti pod kontrolu agresivnim i ciljanim taktikama: strogim traženjem, izolacijom i tretmanom infekcija.
Smatraju kako je neophodno osigurati minimalne poremećaje u pružanju zdravstvene njege i kontinuirano pružanje osnovnih zdravstvenih usluga koje nisu povezane s COVID-19 slučajevima, pazeći da svi kojima je potrebna zdravstvena njega tu njegu i prime.
“Moraju se izbjeći situacije u kojima se više života može izgubiti zbog neposrednih posljedica epidemije, nego zbog samog virusa. Prioritet je i nastavljanje s programima vakcinacije, koji su bitni kako bi se izbjeglo izbijanje drugih zaraznih bolesti, posebno ospica”, piše u saopćenju.
Približavajući se početku nove školske godine, potrebno je pojačati podršku za fleksibilne i inovativne aranžmane učenja, koji će zaštiti zdravlje i blagostanje učenika, učitelja, roditelja i zajednica.
Zdravstveni rizici se moraju balansirati s utjecajem koji gubitak obrazovanja i izolacija imaju na djecu, a pritisak ima na roditelje.
Ukazano je i na značaj ulaganja u oporavak koji je održiv, zelen, pravedan i uključiv, s fokusom na podršku onima koji su najviše pogođeni ili ugroženi krizom.
Izboriti se s ‘novim normalnim’
UN je omogućio 37 milliona dolara podrške odgovoru na COVID-19 u Bosni i Hercegovini.
Kroz strateški paket za društveno-ekonomski oporavak, UN priprema set inicijativa kojima će se podržati oporavak u zdravstvu, obrazovanju, upravljanju rizikom od nesreća, društvenoj koheziji i lokalnom oporavku.
“Konačno, najefikasniji načini za kontrolu i suzbijanje zaraze ostaju lični oprez i solidarnost ljudi da pomognemo zaštititi jedni druge. Nakon pet mjeseci pandemije, jasno je da su ljudi umorni i da smo svi nestrpljivi da se vratimo ‘normali’. Međutim, dok se vakcina ne otkrije, moramo se izboriti s ‘novim normalnim’ – s okruženjem u kojem jednostavne akcije, poput nošenja maske, učestalog pranja ruku, korištenja sredstava za dezinfekciju i održavanja prikladne distance, mogu spasiti živote”, rečeno je u saopćenju.
Zaključeno je da svaka osoba ima ulogu u pomaganju suzbijanja virusa i na taj način – omogućavanju ponovnog “otvaranja” Bosne i Hercegovine.
UN nastavlja podržavati i jačati podršku aktivnostima u ovom pogledu, navedeno je na kraju saopćenja.
Izvor: Agencije