Stotinama hiljada ljudi na Zapadnom Balkanu prijeti siromaštvo

Nova izdanja bilješki Svjetske banke sada su dostupna i sagledavaju utjecaj bolesti COVID-19 na zdravstvene sustave, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu.

Svjetska banka procjenjuje da bi, bez odgovora vlasti, više od 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa mogla znatno smanjiti, prenosi Fena.

Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti trenutačno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu potporu.

U usporedbi s prosjekom Europske unije, niska i neučinkovita potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javnozdravstvene krize.

Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova te, s tim u vezi, viša stopa respiratornih bolesti povećava tu osjetljivost, naročito ako bi se pandemija vratila tijekom sljedeće zime.

Školstvo u velikom problemu

Nužno zatvaranje škola da bi se ograničilo širenje virusa dovest će do znatnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine.

Procjenjuje se da bi broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao porasti sa sadašnjih 53 posto na 61 posto budu li škole zatvorene do kraja lipnja.

Kako se, među ostalim, navodi u novim izdanjima bilješki Svjetske banke, obrazovni će utjecaji biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će znatan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.

Te su bilješke dopuna nedavno objavljenog redovitog ekonomskog izvješća za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. travnja, koje pokazuju kakve su projekcije utjecaja COVID-a 19 na stanovništvo u regiji, priopćeno je iz Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Agencije