Naše doba je prokleto hiperbolama, histerijom i pretjerivanjima. Krivite za to društvene mreže i cjelodnevni priliv vijesti, u kojima se radikalni komentari nižu jedan za drugim.

Tako je bilo i sa tenzijama između Amerike i Irana. Već je generiran i hešteg na Twitteru: #WorldWarThree.

Suludo? Da, ako uzmete u obzir da po gotovo svim pokazateljima Iran značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama.

Broj stanovnika iznosi četvrtinu broja stanovnika SAD-a, iranska privreda jedva doseže 2 % američke po veličini. Zastarjelo naoružanje ne može se mjeriti sa najmoćnijom vojnom silom ikada poznatoj svijetu.

Ipak, bivša viša službenica Nacionalnog sigurnosnog vijeća SAD-a Hilari Man Leveret prošle mi je sedmice na Al Džaziri rekla da SAD u Iranu nalazi svog najvećeg protivnika nakon Drugog svjetskog rata.

Zanemarila je nuklearnu silu Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata i trenutnu prijetnju koju predstavlja Kina. Ali kada se pogleda malo bolje, u pravu je.

Iran jeste veća prijetnja od Ho Ši Minovog Viet Konga, ili Talibana, Al Kaide ili ISIL-a.

Iran posjeduje veliki vojni nuklearni program, geostrateški je ključan za Srednji Istok, graniči sa zaljevom Hormuz – jednom od svjetski najbitnijih vojnih prolaznih tačaka – i bogat je resursima.

Iran je najdominantnija svjetska sila šiitskih muslimana. Od preuzimanja vlasti revolucijom iz 1979. godine, iranski klerikalni režim je izdržao rat, pobunu i teške ekonomske sankcije.

Iran ne bi kapitulirao tako brzo kao Sadamov Irak ili Gadafijeva Libija. Iranski vođe su isuviše promućurni da bi izazvale invaziju SAD-a poput one u Iraku, sa američkim trupama koje bi se slile ulicama Teherana.

A to nije nešto što bi odgovaralo i Americi.

DA LI SU SAD SPREMNE ZA JOŠ JEDAN RAT?

Brzi pregled povijesti podsjeća nas na često nepoželjno naslijeđe američkog vojnog avanturizma u periodu nakon Drugog svjetskog rata: povlačenje iz Vijetnama; tijela američkih vojnika povlačena ulicama Mogadiša; borba do pat-pozicije u Afganistanu, najdužem američkom ratu; podijeljena Libija sa vlastima pod udarom vojskovođe Kalife Haftara podržanog pored ostalih i od Rusije.

Jedna po jedna, domine su padale na Srednjem Istoku od Iračkog rata: Arapsko proljeće, pad diktatora, rat u Siriji, nastanak ISIL-a, milioni ostavljeni bez domova, brojni poginuli, plima izbjeglica.

Tokom ovih previranja Putinova Rusija i Erdoganova Turska ojačali su i povećali svoj uticaj. Iran i Saudijska Arabija nadmeću se za dominaciju i vode daljinski rat u Jemenu.

Niz pobuna i pobunjenika kompliciraju situaciju: stvaranje i promjene saveza, osvajanje i gubitak teritorija, njihov domet i domet njihovih ideologija u procesu je velike ekspanzije.

U Africi, pobunjeničke grupe stekle su uporišta u Maliju, Burkini Faso, Nigeru, Somaliji, Keniji, Sudanu i Centralno-afričkoj Republici.

Skupine poput Al Šababa pokazale su se otpornim i prilagodljivim. Uprkos teškim napadima trupa Afričke Unije i američkog bombardiranja, još uvijek mogu izvesti napade na gradove poput Mogadiša i Najrobija. U dijelovima Somalije čak su uspostavili „alternativne vlade“.

VEĆI OD BIN LADENA

Dvadeset i prvo stoljeće bilo je tek godinu dana staro kad je Osama bin Laden organizirao napade na SAD 11. septembra. Još uvijek živimo u sjenci tih napada.

Novo desetljeće počelo je ubistvom Kasima Sulejmanija, čovjeka obožavanog u Iranu i preziranog drugdje.

Ovo je daleko značajniji trenutak od ubistva Bin Ladena ili lidera ISIL-a Abu Bakra al-Bagdadija.

Oni nisu bili dijelom državnih vlasti. Sulejmani je bio ključan iranskom režimu.

U periodu nakon septembarskih napada zgrabio je priliku da učvrsti iransku moć. Organizirao je tip asimetričnog rata kakav je bio poguban po SAD na područjima od Vijetnama do Afganistana.

Sulejmani je izgradio mrežu „ispostava“, naročito Hezbolah u Libanonu koji sada dominira političkom scenom te države. Uspješno je kopirao model Hezbolaha u Siriji i Iraku.

Ipak, Sulejmani se suočio i sa otporom, masovnim protestima širom Libanona i Iraka koji su pozivali na kraj sektaštva i uzvikivali parolu „van sa Iranom“.

Svoj fatalni put u Bagdad organizirao je nakon što je irački predsjednik odbio nominaciju proiranskog kandidata za mjesto premijera.

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je dati odobrenje za pogubljenje Sulejmanija, i sada Iran prijeti „teškom osvetom“.

Lider Hezbolaha Hasan Nasrala prijeti slanjem samoubica na američke mete. Irački parlament izglasao je izbacivanje američkih vojnih snaga iz Iraka.

I hešteg #WorldWarThree je postao viralan.

RAT SLABI JAKE NACIJE

Rat slabi nacije, čak i pobjedničke. Dva svjetska rata okončala su britansku dominaciju i predala svjetsko liderstvo Americi. Od tada, SAD nije prestala ratovati. Slabost SAD-a vidljiva je u njihova tri posljednja predsjednika.

Džordž V. Buš započeo je rat u Iraku i zapalio regiju.

Barak Obama je vodio vanjsku politiku iz pozadine i završetkom mandata ostavio svijet u okolnostima u kojima je ISIL uspostavljao kalifat, Sirija bila u plamenu, Rusija bila u procesu aneksije Krima tokom rata sa Ukrajinom, Kina prisvajala i naoružavala sporne otoke u Južnom Kineskom moru, a Sjeverna Koreja bila opremljena nuklearnim oružjem.

I sada je Donald Tramp izvršio atentat – po njemu opravdano – na iranskog vojnog vođu i nacionalnog heroja, a Iran prijeti osvetom koja bi odvela svijet u još nepoznatom pravcu.

KAKO ĆE IZGLEDATI TREĆI SVJETSKI RAT

Ovaj prvi mjesec u godini je već postavio kurs 2020. godine, godine predsjedničkih izbora u SAD-u.

Treći svjetski rat? Pogled na svijet govori da smo možda već u tom ratu.

A nismo ni pomenuli rat u „cyberspace“-u, gdje države hakiraju jedna drugu, otuđuju vojne tajne i miješaju se u izborne procese.

Treći svjetski rat neće izgledati poput Drugog svjetskog rata, kao što ni on nije izgledao poput Prvog.

Sukob sa Iranom, sam za sebe, neće okončati stoljeće američke dominacije – SAD ostaje najveća svjetska ekonomska i vojna sila.

Svijet nije ušao u post-američku fazu. Još.

 

O autoru: Stan Grant je novinar Al Džazire baziran u Dohi, i bivši je analitičar globalnih i domaćih zbivanja za ABC mrežu.

Objavljeno na: abc.net.au. Prijevod: Prometej.ba/L.G.