VAŠINGTON – U Predstavničkom domu američkog Kongresa počelo je javno svjedočenje najvišeg diplomatskog predstavnika SAD u Ukrajini Vilijema Tejlora i savjetnika državnog sekretara SAD Džordža Kenta u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trampa.
Sesiju je obraćanjem otvorio Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe.
Šif je istakao da je suština istrage u tome da utvrdi da li je predsjednik Donald Tramp zloupotrebio položaj i pozvao Ukrajinu da se miješa u američke izbore, te da li je iznuđivao ili ucjenjivao zemlju saveznicu.
Šif je rekao da će odgovori na ova pitanja pogoditi ne samo budućnost ovog predsjednika, već i odrediti šta Amerikanci mogu da očekuju od bilo kog budućeg predsjednika.
“Ako ovo nije za opoziv, šta je onda? Da li je predsjednikova dužnost da poštuje Ustav?”, upitao je Šif.
Planirano je da najpre svjedoci iznesu uvodna izlaganja, a onda će advokati i predstavnici u Kongesu moći da postavljaju pitanja.
Odbor Predstavnickog doma za obavještajne službe nadzire istragu.
Poslije nekoliko nedjelja ispitivanja iza zatvorenih vrata, u kojima su učestvovale sadašnje i bivše diplomate i zvaničnici, zakonodavci i oni koji će svjedočenja pratiti širom zemlje biće u prilici da čuju i Vilijema Tejlora, trenutno visokog američkog diplomatu u Ukrajini i Džordža Kenta, koji nadgleda poslove u Ukrajini, prenio je Glas Amerike.
Predsjedavajući komitetom Adam Šif rekao je da su Tejlor, Kent i treća svjedokinja koja bi trebalo da se pojavi u petak Mari Jovanovič, bivša ambasadorka SAD u Kijevu, “decenijama predano i uzorno služili našoj naciji” i da vjeruje da je od vitalnog značaja da američki narod i svi članovi Kongresa, čuju njihove sopstvene reči o tome šta su doživeli i čemu su svjedočili.
I Tejlor i Kent rekli su da je Tramp vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da otvori istragu o jednom od Trampovih glavnih demokratskih izazivača na izborima 2020, bivšem potpredsjedniku Džou Bajdenu, a prije nego što Ukrajini bude odoborena vojna pomoć od 391 milion dolara, koje je Kijev želio za borbu protiv proruskih snaga na istoku zemlje.
Ali republikanci, sudeći po memorandumu koji je juče kružio među članovima stranke uoči početka svjedočenja, planiraju da oštro stave pod sumnju to koliko su dvojica zvaničnika razumjela Trampove namjere u odnosu prema Ukrajini i da insistiraju na tome da je Tramp imao “dubok, istinski i razuman skepticizam” u vezi sa korupcijom u Ukrajini, te da je to što je zdržavao pomoć toj zemlji bilo “u potpunosti razumno”.
U razgovoru sa Zelenskim krajem jula, Tramp je zatražio “uslugu” od ukrajinskog lidera u vidu istrage o Bajdenu, o radu njegovog sina Hantera Bajdena u ukrajinskoj kompaniji za prirodni gas i plasiranju teorije da se Ukrajina mešala u izbore 2016. godine na kojima je Tramp pobijedio, a ne Rusija, kao što je zaključila američka obavještajna zajednica.
Memorandum republikanske strategije koji kruži zdanjem Kapitola predviđa četiri stuba odbrane za Trampa: jedan je da poziv od 25. jula ne pokazuje nikakvo uslovljavanje niti ima dokaza o pritisku, drugi da su i Zelenski i Tramp poslije toga rekli da nije bilo pritiska tokom poziva, treći da Kijev tada nije bio svjestan – već kasnije – da je američka vojna pomoć uskraćena i četvrti da je Tramp na kraju 11. septembra odobrio vojnu pomoć, a da istraga o Bajdenu nije otvorena.
“Ove četiri ključne tačke potkopavaju narativ demokrata o opozivu prema kojem je predsjednik Tramp iskoristio američku vojnu pomoć i predsjednički sastanak (sa Zelenskim u Beloj kući) kako bi primorao Ukrajinu da istraži političke rivale predsjednika”, navodi se u tom dopisu.
Šif je rekao pred 435 članova Predstavničkog doma da organizovanje svjedočenja koje prenosi nacionalna televizija ima za cilj da “iznese činjenice na svjetlo dana i pred Amerikance”.
Odbor će svedočenja organizovati u tri dana naredne sedmice.
Među svedocima koji bi trebalo da se pojave su i ambasador Kurt Voker, potpukovnik Aleksander Vindman, ambasador Gordon Sondlend i bivša viša direktorka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hil.
Republikanci tvrde u svom dopisu, braneći Trampa, da “demokrate žele da opozovu predsjednika zato što se neizabrane i anonimne birokrate ne slažu sa njegovim odlukama i zato što im je neugodno zbog telefonskog razogovora sa predsjednikom Zelenskim. Predsednik radi za američki narod. I predsjednik Tramp radi ono za šta su ga Amerilanci i izabrali da radi”.
Tejlor, Kent i Jovanovič su među sadašnjim i bivšim diplomatskim i zvaničnicima nacionalne bezbjednosti koji su svedočili iza zatvorenih vrata tokom proteklih nedjelja.
U transkriptima njihovih iskaza detaljno je opisano kako su Tramp i njegovi saradnici pritiskali Ukrajinu da pokrene istragu o Bajdenima i bilo kakvoj ukrajinskoj umješanosti u izbore u SAD 2016.
U prethodna tri pokušaja da se opozove predsjednik SAD, dva predsjednika, a to su Endrju Džonson sredinom XIX veka i Bil Klinton prije dvije decenije, opozvani su, ali su oslobođeni u procesu pred Senatom, dok je treći, Ričard Nikson, podnio ostavku i prije nego što bi, izvjesno je, bio opozvan, a to se događalo tokom 70-ih.
(Tanjug/Nezavisne)