Za devet mjeseci pet silovanja: Žrtve ćute zbog straha

BANJALUKA – U prvih devet mjeseci ove godine na području Republike Srpske evidentirano je pet krivičnih djela silovanje, od kojih jedno u pokušaju, istakli su za “Nezavisne” u MUP-u RS, dok stručnjaci ističu da je silovanje krivično djelo s najvećom “tamnom” brojkom, odnosno veoma se rijetko prijavljuje.

“U istom periodu 2018. godine evidentirano je osam ovih krivičnih djela, od kojih su četiri u pokušaju”, naveli su u MUP-u.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” Bijeljina, naglasila je da je broj prijavljenih krivičnih djela silovanja izrazito nizak te da žene usljed straha od stigmatizacije uglavnom odlučuju da ćute o tome.

“Prateći posljednjih desetak godina prijavljene slučajeve silovanja neki moj zaključak je da silovanje najčešće prijavljuju maloljetnice zato što roditelji primjećujući da se djetetu nešto dogodilo idu u policiju, idu u bolnicu, prijavljuju silovanje i automatski se pokreće proces. Prijavljuju ga i žene starije od 50 godina, jer nemaju strah od stigmatizacije”, kazala je Žigićeva.

Prema njenim riječima, žene između 20. i 50. godine veoma rijetko prijavljuju silovanje upravo zbog straha od stigmatizacije.

“Sve ono što će one preživjeti kroz sistem, stigmu u zajednici, teret dokazivanja i sve ono što ih čeka, njih više plaši od onog što su već preživjele. Mi smo, nažalost, imali nekoliko slučajeva žena koje su dolazile kod nas i imale vidne fizičke povrede, ali ih ni na koji način nismo mogli ubijediti da prijave silovanje”, rekla je Žigićeva.

Govoreći o tome da li bi u RS mogla biti pokrenuta inicijativa koja je pokrenuta u Hrvatskoj, a koja glasi da bi se svako nepristajanje na seksualni odnos trebalo tretirati kao silovanje, Žigićeva je pojasnila da to u teoriji već postoji.

“Negdje u teoretskom tumačenju ovog krivičnog djela podrazumijeva se da silovanje počinje onog trenutka kada osoba kaže ‘ne’. Međutim, praktičari imaju veliki problem da dokažu, ukoliko nemaju fizičkih dokaza”, kazala je Žigićeva te dodala da na kraju sve ostaje na tome kome će se više vjerovati – žrtvi ili počiniocu silovanja.

Naglasila je da je svakako dobro voditi tu vrstu akcije, da bi se podigla svijest onih koji rade na istragama silovanja ili koji mogu da pruže pomoć žrtvama silovanja jer je, kako ističe, svaka vrsta pomoći i ohrabrenja ovoj populaciji jako važna.

Kako je pojasnila, ne treba izgubiti iz vida da u krivična djela seksualnog nasilja, pored silovanja, spadaju i još neka djela.

“Postoji seksualni odnos s maloljetnicom, obljuba nad nemoćnim licem i neke druge vrste krivičnih djela pod drugim nazivom, zavisno od statusa i tipa žrtve, a silovanje je samo jedno od krivičnih djela seksualnog nasilja”, zaključila je Žigićeva.

Dodala je da ohrabruje to što se kroz rad u posljednje vrijeme srela sa situacijom da su u slučaju silovanja podignute dvije optužnice.