Čak i u najboljem scenariju stotine miliona ljudi suočile bi se s nesigurnošću u opskrbi hranomEPA/Ilustracija
Bogati plaćaju kako bi izbjegli prevelike vrućine, glad i sukobe, dok je ostatak svijeta prepušten patnji, tvrde Ujedinjeni narodi.
Svijet je na putu prema “klimatskom aparthejdu”, u kojem će bogati kupovati izlaz iz najgorih posljedica klimatskih promjena, dok će siromašni snositi najteži teret, navodi se u izvještaju Ujedinjenih naroda.
Izvještaj, koje je Vijeću za ljudska prava UN-a predao njegov posebni izvjestitelj za krajnje siromaštvo Philip Alston, zaključuje da bi poslovni svijet trebao igrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, ali i da se na njega ne može osloniti da se brine za siromašne.
“Preveliko oslanjanje na privatni sektor moglo bi dovesti do scenarija klimatskog aparthejda, u kojem bogati plaćaju kako bi izbjegli prevelike vrućine, glad i sukobe, dok je ostatak svijeta prepušten patnji”, napisao je Alston.
‘Migracije, bolesti i smrt’
Naveo je kao primjer ranjive Njujorčane, koji su ostali bez struje ili zdravstvene zaštite kada ih je 2012. godine pogodio uragan Sandy, dok su “sjedište Goldman Sachsa štitili deseci hiljada vreća s pijeskom i imalo je struju iz svog generatora”.
Isključivo oslanjanje na privatni sektor za zaštitu od ekstremnih vremenskih prilika i porasta nivoa mora “gotovo bi garantiralo masivna kršenja ljudskih prava, pri čemu bi bogati bili zbrinuti, a najsiromašniji bi bili zaboravljeni”, napisao je Alston.
“Čak i u najboljem scenariju stotine miliona ljudi suočile bi se s nesigurnošću u opskrbi hranom, prisilnom migracijom, bolestima i smrti.”
U izvještaju se kritiziraju vlade što ne čine puno više od slanja dužnosnika na konferencije da održe “mračne govore”, iako naučnici i aktivisti za klimu zvone na uzbunu od 1970-ih.
SAD izgubio 1.600 milijardi dolara
“Trideset godina konvencija čini se da je postiglo jako malo. Od Toronta do Noordwijka, od Rija i Kyota do Pariza, jezik je zamjetljivo sličan, a države nastavljaju odgurivati limenku dalje niz cestu”, napisao je Alston.
“Države su prešle preko svakog naučnog upozorenja i praga, a ono što se nekada smatralo katastrofalnim upozorenjem sada izgleda kao najbolji scenarij.”
Do 1980. godine SAD je, primjerice, doživio 214 vremensku i klimatsku katastrofu koja je koštala milijardu dolara ili više, a ukupno 1.600 milijardi dolara.
Izvor: Agencije