U okeanima, po posljednjim mjerenjima, ‘živi’ gotovo 200.000 različitih virusnih populacija.
Istraživači su otkrili viruse i na dubini od 4000 metara u okeanima od Sjevernoga do Južnog pola. I premda ih je većina bezopasna za ljude, oni mogu predstavljati opasnost za morski svijet te zaraziti morske životinje poput kitova i rakova.
Čini se da su naučnici tek počeli shvaćati u kojoj je mjeri značajna uloga ovih sitnih mikroba u životu i hemijskim procesima koji se odvijaju u moru.
Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Ohiju sastavili su globalnu kartu virusa pronađenih u moru na temelju uzoraka morske vode sa skoro 80 lokacija diljem svijeta. Količina otkrivenih virusa gotovo je dvanaest puta veća od prethodnih procjena.
Naučnici su se iznenadili otkrivši da se virusi, na temelju lokacije i dubine koju nastanjuju, mogu podijeliti u samo pet grupa.
“Dok smo ispitivali gene virusa u svakoj od tih zajednica, pronašli smo dokaze za genetsku adaptaciju na razne dijelove okeana”, kaže naučnica Ann Gregory s Katoličkog sveučilišta u belgijskom Leuvenu.
Drugo iznenađenje za istraživače bila je činjenica da velik broj različitih virusa nastanjuje Arktik. Ranije se vjerovalo da na raznolikost virusa vrućina djeluje pozitivno te da bi se najviše različitih grupa moglo pronaći oko ekvatora.
Kako virusi mijenjaju okean?
Okeani su prepuni virusa, no o njihovu utjecaju i dalje znamo malo. naučnici su ranije otkrili “divovske” morske viruse, koji mogu zaraziti zelene alge.
U jednoj litri morske vode obično se mogu pronaći milijarde virusa, no velika većina ih je stručnjacima nepoznata. I po zadnjim mjerenjima, 90 posto populacije virusa u moru nisu uspjeli svrstati u određenu grupu, otprije poznatu i opisanu u stručnoj literaturi.
Bolje poznavanje okeana iznimno je značajno zbog utjecaja virusa na ostale morske mikrobe, uključujući bakterije i gljivice.
Virusi utječu i na ostale organizme, poput planktona, koji proizvode više od polovine kisika što ga udišemo te apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere.
“Bez mikroba Zemlja, okeani, pa i naši organizmi prestaju funkcionirati”, kaže Matthew Sullivan sa Sveučilišta Ohio. “A naš laboratorij istraživačima pomaže da ‘vide’ skrivene viruse koji napadaju mikrobe.”
Studija je objavljena u stručnome časopisu Cell. Većina podataka prikupljena je tokom ekspedicije Tara Oceans (2009. – 2013.) kada su istraživači plovili čamcem Tara, dugim 36 metara i izrađenim od aluminija.
(HINA)