Vučić odgovara da nekažnjenog nasilja više neće biti, te ne isključuje mogućnost raspisivanja novih vanrednih izbora.
Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, koji su počeli u subotu uobičajenim mimohodom #1 od 5 miliona i ulaskom u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), a nastavljeni u nedjelju opsadom Predsjedništva i sukobima prosvjednika s policijom, nastavljeni su ultimatumom vlasti da do ponedjeljka u 15.00 sati oslobodi uhićene zbog ulaska u javnu televiziju.
Jedan od čelnika oporbenog Saveza za Srbiju (SZS) Boško Obradović izjavio je nakon prosvjeda, koji je završio u nedjelju uvečer ispred sjedišta beogradske policije, da će organizatori obavijestiti građane o ponovnom okupljanju ako njihovi zahtjevi za oslobođenjem uhićenih ne budu ispunjeni.
“Ukoliko se to ne dogodi, organizatori protesta će objaviti kada ćemo se ponovno okupiti. I tada, kad se ponovo okupimo – iz celog Beograda, iz cele Srbije – njihov kraj je blizu. Oni su gotovi, oni su prošlost”, poručio je Obradović, vođa konzervativnog desničarskog Pokreta Dveri.
Predvodeći prosvjednike pri ulasku u RTS i dovodeći ih do granice otvorenog sukoba s policijom, on se nametnuo kao vođa prosvjeda proteklog vikenda.
Vučić: Nekažnjenog nasilja više neće biti
Posljednju riječ na kraju dva burna dana u Beogradu imao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u nedjelju navečer, u intervjuu komercijalnoj televiziji Pink, jednoj od televizija s nacionalnom frekvencijom koja uživo prenosi većinu njegovih javnih nastupa, poručio kako “nekažnjenog nasilja više neće biti”.
“Znam da od danas neće biti nekažnjenog nasilja. Možda smo i mi napravili grešku što smo mislili da imamo posla sa racionalnim i odgovornim ljudima pa nismo poslali policiju u RTS”, rekao je Vučić.
Intervju za TV Pink izravno je prenosila i gradska televizija Studio B, a obje televizijske kuće, uz tri tiražna beogradska tabloida – Informer, Kurir i Srpski telegraf, prosvjednici i oporba smatraju oličenjem medijske neslobode i Vučićeve propagandne mašinerije.
Vučić je ranije u nedjelju izjavio kako meta prosvjednika nije RTS nego on, koji provodi nacionalnu i ekonomsku konsolidaciju Srbije, te poručio da neće odustati od “borbe za pristojnu i modernu Srbiju”.
“Nikada neću popustiti pred fašističkim liderom Boškom Obradovićem i tajkunima i lopovima koji su unakazili Srbiju, poput (Dragana) Đilasa i (Vuka) Jeremića”, kazao je Vučić.
Ponovio je da ne isključuje mogućnost izvanrednih izbora, iako su redovni tek za godinu dana, te je istaknuo kako je uvjerenje da će “pobeda SNS-a biti ubedljivija”.
Više od tri mjeseca protesta
Prema izvješćima beogradskih medija, nakon prosvjeda medicinsku pomoć u beogradskom Urgentnom centru zatražio je jedan od uhićenih prosvjednika te dvojica policajca. Prosvjednike je podržao i Policijski sindikat Srbije, koji je pozvao policajce da “stanu na stranu naroda”.
Oporbena Demokratska stranka Srbije (DSS) ocijenila je da je vlast Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke najodgovornija za porast političkih tenzija i moguće daljnje destabiliziranje zemlje. Od vlasti traže stvaranje poštenih medijskih i izbornih uvjeta te dijalog radi rješenja političke krize. Sve političke vođe pozivaju na suzdržanost i odgovornost jer bi kriza lako mogla izmaknuti kontroli i dovesti do teških posljedica.
Prosvjedne šetnje #1 od 5 miliona održavaju se u Beogradu svake subote od 8. prosinca prošle godine, a u međuvremenu su se proširili na nekoliko desetaka gradova diljem Srbije. Po prvi puta proteklog su vikenda umjesto javnih ličnosti za govornike i predvodnike imali čelnike oporbenog Saveza za Srbiju (SzS).
Taj je Savez osnovan prošle godine na inicijativu bivšeg beogradskog gradonačelnika te donedavnog predsjednika Demokratske stranke (DS) Dragana Đilasa. SzS je na početku okupljao devet oporbenih stranaka i pokreta, a u međuvremenu im se pridružilo i nekoliko sindikata, organizacija i građanskih inicijativa. Dogovoreno je da Savez nema predsjednika već predsjedništvo a odluke se usvajaju konsenzusom.
Savez čine politički i ideološki vrlo heterogene stranke različitih programa i svjetonazora – od desnice do građansko-liberalnih svjetonazora, a zajednički im je cilj borba za slobodu medija, ravnopravne medijske i predizborne uvjete te promjena aktualne vlasti. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je SzS treća politička snaga u zemlji, ali sa skromnih 12 do 15 posto potpore.
Izvor: Agencije