Favoriziranje povlaštenih firmi namjenske industrije poput preduzeća Pretis Vogošća, od strane Federalnog premijera Fadila Novalića i resornog ministra Nermina Džindića očigledno je sastavni dio trenutačne razvojne politike. Dokazi za to su isplaćeni milioni maraka budžetskih obveznika Pretisu, na čijem čelu se nalazi rukovodstvo koje očigledno nije sposobno da realizira jedan od najvećih ugovora u istoriji namjenske industrije. Da li se iza miliona državnih sredstava uplaćenih ovom preduzeću kriju lični interesi samog političkog vrha?
U proteklih mjesec dana Vlada FBIH je na račun preduzeća Pretis uplatila 2,5 miliona KM. Od toga 600.000 KM kao grant sredstva za finasiranje razvojnih projekata u oblasti namjenske industrije te 1,9 miliona KM kao podršku u realizaciji ugovora između Pretisa, Unis Groupa te Ministarstva odbrane Kraljevine Saudijske Arabije.
Nastavak je to izdašnog finansiranja Pretisa, preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BIH na čijem čelu se nalazi direktorica Almira Zulić Burek, prema pisanju medija provjereni kadar premijera Fadila Novalića te federalnog ministra energije rudarstva i industrije Nermina Džindića.
Favoriziranje preduzeća iz namjenske industrije
Pretis se za razliku od drugih državnih preduzeća iz oblasti namjenske industrije nalazi u povlaštenom položaju. U prilog toj tvrdnji govore podaci isplata budžetskih sredstava.
Prema dostupnim podacima u periodu mandata Fadila Novalića te Nermina Džindića ovom preduzeću kroz dva granta u toku 2016. i 2017. godine isplaćeno je 3,6 miliona KM, ne računajući iznos od 2,5 miliona iz decembra 2018. godine što je daleko više nego sredstva isplaćena drugim preduzećima iz namjenske industrije.
Fadil Novalić/Foto: Fena
U odgovoru na upit portala Tacno.net Vladi FBIH o razlozima doznake budžetskih sredstava preduzećuPretis u decembru 2018. godine, Vlada FBIH je navela da se „preduzeće PRETIS d.d. Vogošća obratilo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije zahtjevom za dodjelu grant sredstava iz fonda Razvojne banke Federacije za dodjelu grant sredstava u iznosu od 1.900.000,00 KM, u cilju realizacije Ugovora broj: 064-16 između privrednog društva Pretis d.d. Vogosca i Unis Group d.o.o. Sarajevo (End User Kraljevina Saudijska Arabija)“.
Prema navodima Vlade FBIH sredstva su potrebna za rješavanje problema trenutne nelikvidnosti, koja je proizvedena sporom realizacije navedenog Ugovora i teretom starih dugovanja.
Naime, u zahtjevu Pretisa je navedeno da od momenta završetka ili prijema LOT-a, do momenta naplate protekne period od 6 do 9 mjeseci, što je jako dug i opterećavajući period koji utiče na likvidnost privrednog društva.
Pretis trenutno završava metalne komponente za LOT VI za navedeni Ugovor, međutim nije u mogućnosti da obezbijedi ostale komponente u procesu proizvodnje, što bi moglo dovesti do toga da se Ugovor ne završi do momenta isteka izvozne dozvole u januaru 2019. godine.
Prema navodima iz dokumenta, problem likvidnosti proizašao je iz nemogućnosti realizacije ugovora te bi iz tih razloga moglo doći do obustave realizacije ugovora te obustave suradnje sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, koja je trenutačno najveći kupac kako privrednog društva Pretis tako i ostalih kompanija iz namjenske industrije.
Dženan Đonlagić profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i državni poslanik DF-a ističe da je nedopustivo da se novčana sredstva u obliku granta, znači nepovratna, doznačavaju selektivno, samo jednom preduzeću iz sektora.
„Posebno je sporno objašnjenje da je razlog dodjele grant sredstava da se riješi problem nelikvidnosti jednog privrednog društva. Za prevazilaženje problema tekuće nelikvidnosti se u pravilu otvore povoljne tzv. revolving kreditne linije pod povoljnim uslovima, ali nikako dodjela grant tj. nepovratnih novčanih sredstava.“
Dženan Đonlagić/Foto: vijesti.ba
Đonlagić smatra da u slučaju finansijske podrške preduzećima se može kreirati poseban bankarski proizvod koji će biti dostupan svim kompanijama iz namjenske industrije.
„Naime, ako se želi dati finansijska potpora, onda se iz Fonda, kako ga već nazivaju, kreira poseban bankarski proizvod (npr. revolving kreditna linija za poticaj izvoza) i, što je posebno važno za naglasiti, otvori prema svim kompanijama iz sektora namjenske industrije, a nikako selektivno prema samo pojedinim. Na takav način bi se omogućilo da se i dio sredstava ponovo vraća u Fond, da raste njegov novčani potencijal i tako realizuje investiciona politika ravnomjernog razvoja Sektora.“
Hoće li Pretis opet plaćati penale
Ugovor sa Ministarstvom odbrane Saudijske Arabije jedan je od najvećih ugovora potpisanih u bh. istoriji namjenske industrije. Tim ugovorom Pretis se obavezao da isporuči 30.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 mm. Vrijednost ugovora koje je 08.12.2018. potpisao UNIS GROUP, preduzeće u vlasništvu FBIH za trgovinu oružja po tadašnjem kursu dolara iznosila je oko 50 miliona KM.
Unis Group tada na čelu sa Damirom Vejom ugovor prosljeđuje Pretisu kao i kompletan avans za prvi lot od 5000 komada u iznosu od cca 4.1 miliona KM koji se na račun Pretisa uplaćuje 6.1.2017. godine.
Pretis je odredio dinamiku isporuke tako da je prvi lot trebao biti isporučen 65 kalendarskih dana od dana uplate avansa. Međutim Pretis probija rokove i do kraja marta 2017. isporučuje tek 1300 komada municije. Kompletan ugovor trebao je biti realiziran krajem 2017. godine.
Tadašnji direktor Unis Groupe Damir Vejo upozorava na probijanje rokova Vladu FBIH kao i resorno ministarstvo na čelu sa Nerminom Džindićem, međutim ubrzo nakon toga je odlukom Vlade FBIH smijenjen sa ove pozicije, a na njegovo mjesto postavljen Mirsad Siručić.
Damir Vejo odbio je da razgovara o ovoj temi jer kako tvrdi, zbog upozoravanja na posljedice kašnjenja isporuke ne samo da je smijenjen sa pozicije nego je i stigmatiziran kontinuiranim pisanjem režimskih medija.
Pretis/Foto: S. Saletović
Najveća prevara namjenske industrije
Nezvanično saznajemo da je Pretis u trenucima dok se na poziciji direktora nalazio Nermin Džindić već snosio posljedice kašnjenja realizacije ugovora sa MO KSA o isporuci minobacačke granate 120 mm. Pretis je tada morao platiti penale u iznosu od 500.000 USD. Ovu informaciju pokušali smo potvrditi u Pretisu međutim kako nam je rečeno „Direktorica Almira Zulić Burek se nalazi na poslovnom putu.“.
Mirsad Siručić direktor Unis Group-e također nije mogao odgovoriti na naša pitanja da li će Pretis opet snositi „penale“ jer kako tvrdi „Komunikacija sa medijima je zabranjena od strane resornog ministarstva“.
Do trenutka objave ovog teksta Ministarstvo energije rudarstva i industrije nije odgovorilo na naše upite niti je resorni ministar Nermin Džindić odgovorio na naše telefonske pozive.
Prema informacijama od izvora u resornom ministarstvu dodjela 1,9 miliona KM sredstava budžetskih korisnika je sramna odluka za koju bi odgovorni trebali odgovarati.
„Nisu isporučili robu na vrijeme i sada vlastitu nesposobnost pravdaju davanjem državnog novca preduzeću i direktorici koja je očigledno nije adekvatan kadar za obavljanje jedne od najodgovornijih funkcija. Postavlja se pitanje šta je urađeno u prethodnom periodu, na šta su uložena budžetska sredstava i ko je odgovoran za kašnjenje? Koliko Pretis u ovom trenutku duguje dobavljačima kao i drugim preduzećima iz namjenske industrije i koji su to privatni dobavljači koji surađuju sa Pretisom?“
Podsjećamo na aferu oko prodaje bakarnih prstenova, sastavne komponente artiljerijske municije kalibra 155 mm. Naime, u sklopu priloga Mreže emitovanom 2017. godine na FTV-u Nermin Džindić je potvrdio da su bakarni prstenovi koje proizvodi firma Termo Metal Resist u vlasništvu porodicefederalnog premijera Fadila Novalića i Nermina Džindića prodavani preduzeću Pretis. Podsjećamo na izjavu Nermina Džindića na pitanje da li TMR prodaje bakrene prstenove Pretisu.
„U razvojnom ciklusu da.“
Na pitanje koliko je prstenova prodano Pretisu Džindić odgovara da ne zna budući da već tri godine nije ušao u tu firmu. “Niti znam kako posluju niti s čim posluju, govorim samo o razvojnom potencijalu i onome što jeste.“
Nermin Džindić/Foto: fokus.ba
Prema nepotvrđenim informacijama cijena po kojoj je Pretis od TMR-a kupovao bakarne prstenove iznosila je 60 EUR-a. Cijena istog bakarnog prstena potrebnog za identični kalibar granate od firme Pakistan Ordnance Factories-POF iznosi oko 20 USD.
Menadžment firme Termo Metal Resist do trenutka objave ovog teksta nije odgovorio na naše upite koliko je bakrenih prstenova dostavljeno Pretisu.
Dešavanja u Pretisu, prema informacijama od više izvora iz namjenske industrije, morala bi biti predmetom istrage nadležnih organa. Bez nezavisne revizije poslovanja preduzeća iz ove oblasti te transparentnosti prilikom dodjele unosnih ugovora privatnim dobavljačima i privatnim firmama, namjenska industrija predstavlja sektor u kojem su sukobi interesa i korupcija sastavni dio poslovanja.
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)