 razlikuju se po vremenskoj pojavi karakterističnih simptoma koji se kod njih javljaju.){kind=link}
Bakterijske i virusne upale (infekcije) razlikuju se po vremenskoj pojavi karakterističnih simptoma koji se kod njih javljaju.
Sezona je prehlada i gripa, pa nije ni čudo što skoro da nema osobe koja ovih dana nema problema s respiratornim organima. Problem je takođe i nagla promejena temperature čemu smo svakodnevno izloženi, ulazak sa velikog minusa napolju u tople prostorije, i obrnuto.
Koja je razlika između bakterija i virusa?
Bakterije su relativno kompleksni jednostanični organizmi, te su najstarija živa bića na Zemlji. One su vrlo prilagodljivi organizmi što znači da mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima kao što su ekstremno niske ili visoke temperature ili drugi oblici nepogodnih uvjeta. Za razliku od virusa, one mogu živjeti samostalno.
Bakterije se mogu naći posvuda. Sastavni su dio ljudskog organizma te ih se može pronaći u različitim dijelovima tijela kao što su koža, ruke, probavni sustav i crijevna flora, usna šupljina te reproduktivni sustav, dok tek mali dio bakterija može biti opasan za zdravlje ljudi. Postoje slučajevi kada se imunološki sustav tijela ne može sam boriti protiv bakterija. U tom slučaju koriste se antibiotici koji uništavaju bakterije zaustavljajući njihov rast i daljnje širenje infekcije.
Virusi su pak najmanji oblici života poznati na Zemlji i po svojoj veličini manji su od bakterija čak 10 do 100 puta. Oni nisu organizmi poput bakterija, ne mogu preživjeti izvan svog domaćina, jer se razmnožavaju na način da se vežu za živu stanicu. Za razliku od bakterija, nema dobrih virusa, oni uvijek mogu izazvati lakše ili teže bolesti. Virusi ne napadaju sve stanice već primjerice, neki virusi napadaju samo stanice jetre, neki respiratorni sustav, a neki samo krvne stanice. Imunološki sustav će se u većini slučajeva sam boriti protiv virusa, a za to je potrebno određeno vrijeme.
Razlika između bakterijske i virusne infekcije
Bakterijske i virusne upale (infekcije) razlikuju se po vremenskoj pojavi karakterističnih simptoma koji se kod njih javljaju. Kod virusne infekcije početak bolesti se razvija polako i postepeno, nerijetko s blago povišenom tjelesnom temperaturom do 38°C. Kao karakteristični simptomi obično se javljaju hunjavica, promuklost, kašalj i bol blažeg intenziteta u ždrijelu i/ili dušniku. Kod virusnih infekcija ždrijelo je u manjoj mjeri nadraženo, bez gnojnih naslaga, te uz to limfni čvorovi mogu biti uvećani, ali ne i bolni kao kod bakterijske upale.
Kod bakterijske upale simptomi se javljaju naglo, s povišenom tjelesnom temperaturom često preko 38°C, koja je popraćena jakom boli u grlu, izrazito crvenim ždrijelom s gnojnim naslagama, uz otečene i bolne limfne čvorove. Opći simptomi svake upale mogu biti vrlo izraženi te ih često karakterizira bol u tijelu i opća malaksalost.
Virusna upala grla se vrlo lako prenosi kapljičnim putem – ljubljenjem, kihanjem, govorom pa čak i dodirom kontaminiranih predmeta te boravkom u istoj prostoriji s oboljelom osobom. Zbog toga možemo reći da je higijena uistinu pola zdravlja. Suhi ili zagađeni zrak, pušenje mogu učiniti sluznicu još podložnijom i osjetljivijom na virusne infekcije.
Impulsportal/synlab.hr