foto: Google
Plaćamo zdravstvo, udžbenike za djecu, imamo visoku stopu PDV-a, poskupljenja svako malo. Centri za socijalnu pomoć malo kome su od pomoći. Prema nezvaničnim procjenama broj korisnika javnih kuhinja u našoj zemlji iznosi više od 17.000, dok humanitarni radnici ističu kako je broj korisnika javnih kuhinja još veći, te da doseže broj od 20.000 ljudi, a sve više je mladih korisnika.
piše: Jelena Jevđenić
Prema posljednjim podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina ima najnižu prosječnu platu od svih država Evropske unije, sa prosječnom platom isplaćenom u prvom kvartalu ove godine od 440 eura. Prema istim podacima saznajemo da građani BiH i pojedine proizvode plaćaju skuplje od građana u nekim zemljama EU gdje je prosječna plata viša i do pet puta od one u našoj državi.
Da se ne pomjeramo naprijed već nazad pokazuje izvještaj Saveza sindikata Republike Srpske u kojem je navedeno da je potrošačka korpa u avgustu 2013. iznosila 1.785, a u avgustu ove godine 1.869 KM, dok je u istom periodu prosječna neto plata porasla sa 811 na 852 KM. Sa ovim, a i sa nižim primanjima, kojih je u BiH mnogo, nemoguće je preživjeti. Krediti, pozajmice i pomoć iz inostranstva su neki od načina kojima se koriste građani BiH da bi premostili od plate do plate. Plaćamo zdravstvo, udžbenike za djecu, imamo visoku stopu PDV-a, poskupljenja svako malo. Centri za socijalnu pomoć malo kome su od pomoći. Prema nezvaničnim procjenama broj korisnika javnih kuhinja u našoj zemlji iznosi više od 17.000, dok humanitarni radnici ističu kako je broj korisnika javnih kuhinja još veći, te da doseže broj od 20.000 ljudi, a sve više je mladih korisnika.
S druge strane političkoj eliti ekonomska situacja BiH nije zabrinjavajuća, a ekonomske politike skoro da nema, osim na papiru. Ekonomskog rasta i razvoja nema zbog loših zakona i korupcije, niskog nivoa proizvodnje, posebno izvozne proizvodnje, i prevelikog uvoza. Stranih investicija je malo upravo zbog neuređenih zakona, a zaduženja je previše.
Kako je ovo izborna godina političarima su posljednjih mjeseci puna usta napretka, obećanja i poboljšanja ekonomske slike Bosne i Hercegovine. Izjave poput smanjenja broja nezaposlenih na biroima rada su rezultat sve većeg broja iseljavanja iz države, a ne napretka. Povećanje plate od 30 KM u Republici Srpskoj već je polako kompezovano sa poskupljenjima kojih će biti sve više nakon izbora. Sedam dana prije izbora predsjednik RS – a Milorad Dodik je izjavio da da će rukovodstvo Srpske odmah poslije izbora razmotriti mogućnost da prosječna plata bude 1.000 KM. Svima je jasno da je ova izjava prazna priča pred izbore.
Političari u BiH žive više nego dobro, među njima ima 16 milionera. Što se tiče primanja iz budžeta, prošle godine političke stranke u BiH iz budžeta su dobile ukupno 18.129.757 KM. Najviše su dobili: Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD). SDA je dobila 3.113.626 KM, a SNSD-u je isplaćeno 1.660.878 KM.
Iza njih je Savez za bolju budućnost BiH (SBB) kojem je isplaćeno 1.541.568 KM, a SDP je dobio 1.524.173. Iza SDP-a je HDZ BiH koji je „inkasirao” 1.133.041 KM.
Listu pogledajte ovdje.
Ekonomista Damir Miljević kazao je za “Avaz” da je kod nas tržište opterećeno monopolima i posljednjih godina imamo oštar pomak društvenog bogatstva, koje se sve više odljeva u pravcu bogatih, što dovodi i do divljanja cijena, te da je očito da postoji ogromna razlika između onoga kako žive građani BiH i kako živi vladajuća elita.
Statistike pokazuju da se godišnje uveze kavijara, viskija, egzotičnih orašastih plodova, ali i luksuznih automobila u vrijednosti od nekoliko desetina miliona maraka, dok većina građana jedva preživljava od radničke plate.
Sagledavajući sveukupnu sliku Bosne i Hercegovine uočljiv je sve veći jaz između bogatih i siromašnih, toliko da je dostigao nivo afričkih zemalja.
Autor: Impuls