Cazinski med od kestena upisan je u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo.
Kestenov med Cazinske krajine zvanično je registrovan u Međunarodnom sistemu oznaka u Lisabonu te će promocija ove oznake biti održana danas i sutra u okviru Cazinskog sajma, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
Predsjednik Udruženja „Kesten“ iz Cazina Hazim Hodžić poručuje da je ovo važan iskorak za pčelare toga kraja te pojašnjava da se ovim priznanjem otvaraju nove prilike za izvoz i značajniju prepoznatljivost cazinskog meda.
– U ovom procesu nam je od velike pomoći bila podrška USAID/Sweden FARMA II projekta od kojeg smo dobili finansijsku podršku za upis u svjetski registar i izradu vinjeta te za analize meda koje su potrebne u ovom procesu – dodaje Hodžić.
Po njegovim daljnjim navodima, šume pitomog kestena su najznačajnija vrsta visokih šuma na području Cazina i zahvaljujući tome je i pčelarstvo ovog kraja vidjelo razvojnu šansu.
Cvijet kestena ili kestenova resa je izdašna polenska i nektarska paša za pčele. Prema pravilniku o medu, da bi se med deklarisao kao kestenov, treba da sadrži minimalno 85 posto polenovih zrnaca kestena.
– Rezultati analiza za naš med pokazuju da on sadrži od 96 posto do 98 posto polenovih zrnaca kestena, što je izvanredna čistoća i uniflornost meda od kestena Cazinske krajine – kazao je Hodžić.
Med od kestena porijeklom iz Cazinske krajine razlikuje se od svih drugih vrsta meda iz okolnih područja šire regije. Razlog je što u vrijeme cvjetanja kestena, u prirodi nema ničeg, osim kestenovog cvijeta, što bi privuklo pažnju pčela jer svo drugo bilje već ranije prođe fazu cvjetanja.
Kestenov med Cazinske krajine karakterističan je po području koje najdirektnije utiče na njegova svojstva.
Cazinski pčelari, organizovani u udruženje „Kesten“, prije gotovo petnaest godina su prvi pokrenuli proceduru za brendiranje kestenovog meda na nivou Bosne i Hercegovine, što je bio preduslov za pokretanje procedure za upis u Registar Međunarodnog sistema oznaka u Lisabonu, institucije koja je sastavni dio Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo u Ženevi, ističe predsjednik udruženja Hodžić.
Da bi pčelar postao ovlašćeni korisnik vinjete „imena porijekla“, treba biti registrovan u Institutu, a zatim ispuniti sve uvjete koje propisuje Pravilnik o postupku za priznanje oznake porijekla, imena porijekla i geografske oznake.Registracija košta 200 KM po pčelaru i mora se obnavljati svake tri godine.
– Brendiranjem nekog proizvoda postiže se i njegova veća potražnja, lakši pristup tržištu, a samim tim i veća prodajna cijena. Prednosti su i za državu i lokalnu zajednicu kroz promovisanje lokalne kulture i tradicije te razvoj turizma. Zahvaljujući oznaci Imena porijekla, cazinski kestenov med je postao prepoznatljiv i sve više tražen na tržištu meda kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu – rječi su Hazima Hodžića.
Šume kestena, naglašava on, izložene su raznim bolestima i neplanskoj sječi, naročito ekspanzijom uzgoja malina i krastavaca. Svaki ovlašćeni korisnik imena porijekla, nakon što laboratorijski nalaz potvrdi da med zadovoljava uslove pravilnika, zadužuje vinjete označene brojevima.
Udruženje vodi evidenciju zaduženih vinjeta. Brendirani kestenov med se uglavnom može kupiti na kućnom pragu pčelara ili na sajmovima meda koje organizuju udruženja, rekao je Hodžić.
(FENA)