SARAJEVO, BANJALUKA – Iako je bilo pokušaja da iz Komisije za sprečavanje sukoba interesa budu izbačeni poslanici parlamenta BiH, na kraju to nije uspjelo, tako da nakon opštih izbora 7. oktobra u Bosni i Hercegovini neće imati ko da utvrdi eventualni sukob interesa u institucijama BiH.
“Istekom poslaničkog mandata, ističe i mandat člana Komisije za sprečavanje sukoba interesa, tako da poslije izbora praktično neće postojati Komisija i neće imati ko da utvrdi eventualni sukob interesa. Na to smo već upozoravali, pokušali riješiti problem, ali nismo uspjeli jer nije bilo volje da se to završi”, rekao je Jasmin Emrić, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH i predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
Inače, ranije prije nego što je politika umiješala prste, sukob interesa u institucijama vlasti BiH utvrđivala je Centralna izborna komisija BiH, kojoj je ta nadležnost oduzeta, a već tada mnogi su govorili da je to pogrešno i da je cilj da politika i politički interesi i o tome odlučuju. Nakon četvorogodišnjeg rada te komisije ispostavilo se da su kritičari rješenja da poslanici odlučuju o sukobu interesa svojih kolega bili u pravu s obzirom na to da je u tek dva ili tri slučaja utvrđen sukob interesa iako je javna tajna da je toga daleko više.
“Mi praktično ne funkcionišemo od početka godine jer nije imenovan jedan član Komisije ispred Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije, tako da nismo mogli ni raditi ništa”, rekao je Emrić.
Podsjećanja radi, Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je 2013. godine i osim političara sva stručna javnost, nevladine organizacije i međunarodni eksperti usprotivili su se tome da političari praktično odlučuju sami o sebi i da li su u sukobu interesa. Nakon što je taj zakon usvojen, duže od godinu dana politici je trebalo da se dogovori kako će formirati Komisiju za sprečavanje sukoba interesa i ko će u njoj biti, a nakon što su i to uradili, ispostavilo se da ne mogu raditi jer nemaju uslova, prije svega svog pečata, a kasnije su došli i do zaključka da im Centralna izborna komisija BiH ne može prebaciti arhivu kojom je raspolagala.
Krajem 2017. godine pojedini parlamentarci su predložili izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, međutim na mišljenje nadležnih insitucija čekali su mjesecima, a najviše je odugovlačilo Ministarstvo pravde BiH. Novim zakonom, za koji očigledno nije bilo volje da se usvoji, predviđena je, između ostalog, stroža provjera imovinskih kartona i pooštrene su sankcije, a uvedena su i dodatna ograničenja kod nespojivosti funkcija.
Najznačajnija izmjena je u tome da bi članovi Komisije za sprečavanje sukoba interesa bili birani javnim konkursom, ali na njega bi se mogli prijaviti samo oni koji u posljednjih pet godina nisu bili članovi partija. Predloženim zakonom definisano je da Komisiju uspostavlja Parlamentarna skupština BiH, koja je dužna obezbijediti sredstva i uslove za njen rad.*
(Nezavisne)