Centralna izborna komisija BiH podsjeća da u utorak 24. jula ističe rok za prijavu birača za glasanje izvan BiH. Do 17. jula za glasanje iz inostranstva Centralna izborna komisija BiH je primila 38.236 prijava. Od toga je do sada obrađeno 25.084 prijave. Uslove za registraciju ispunjava 22.906 prijava, dok 2.178 prijava ima nedostatke (nije potpisan obrazac, nedostaje validan dokaz o identitetu i slično).
piše: Jelena Jevđenić
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u svijetu je 1,350.000 osoba s područja BiH, od kojih je preko 500.000 s pravom glasa, ali je njihovo učešće na izborima ispod svakog minimuma.
Rekordan broj registrovanih glasača iz dijaspore je bilo na izborima 1996. godine, kada je registrovano 458.000 glasača, a već na izborima 2000. godine taj broj je bio prepolovljen. Nakon toga, 2002. bilo je registrovano 58.097 glasača, 2006. taj broj je iznosio 32.441, 2012. registrovano je 38.000, a 2016. 42.000 glasača.
Iako BiH Dijaspora čini skoro trećinu bih stanovništva, učešće dijaspore u izbornom procesu prema navedenim podacima je jako nisko.
Često se građani žale na komplikovane procedure pri glasanju putem pošte te to može biti jedan od razloga niske stope izlaznosti dijaspore na izbore. Glasanje putem pošte zadnjih godina postalo je i veliko sredstvo manipulacija i zloupotreba glasova. Dešavalo se da je neka osoba prijavljena za glasanje putem pošte bez njenog znanja te da su sa jedne adrese stizale desetine prijava za glasanje.
Na apele da se uvede mogućnost elektronskog glasanja, što se godinama traži, bh. vlasti ostale su gluhe.
Dijaspora, iako izgleda drugačije, želi aktivinije da učestvuje u izbornom procesu. Predstavnici bh. udruženja iz dijaspore pored traženja elektornskog registrovanja i glasanja, predlažu i da bh. dijaspora bude posebna izborna jedinica, te i da se prilikom vađenja biometrijskih pasoša u bh. ambasadama po automatizmu bh. građane upisuju u glasačke liste.
Da je uloga dijaspore u izbornom procesu jako bitna, nekada čak presudna, pokazatelj je slučaj na opštim izborima 2014. godine, kada je dijaspora presudila u korist Mladena Ivanića za člana Predsjedništva BiH iz RS-a.
U martu ove godine, Hrvatski svjetski kongres Njemačke pozvao je Hrvate porijeklom iz Bosne i Hercegovine da se prijave i glasaju na opšim izborima u jesen kako bi pomogli Hrvatima da ostanu jednakopravan i konstitutivan narod u BiH. Tako je i Milorad Dodik, svjestan da je dijaspora važan faktor na izborima, posjetio, zajedno sa premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović, srpske iseljeničke zajednice u Austriji i Njemačkoj. Iz partije SDA – Stranka demokratske akcije BiH, putem videa su poslali poziv za glasanje Bošnjacima u dijaspori.
Čini se da se političari u BiH tek pred izbore sjete dijaspore i od nje se tada očekuje uticaj na politička zbivanja BiH. Prijedlozi i ideje koje dijaspora godinama upućuje se ignorušu ili prolaze nezapaženo, te je jasno da dijaspora nema aktivan već pasivan pristup izbornom procesu.