Keš najveći saveznik sive ekonomije

BANJALUKA – Smanjenje gotovinskih plaćanja potrošača u Bosni i Hercegovini za samo 10 odsto moglo bi dovesti, kroz smanjenje nivoa sive ekonomije, do povećanja državnih prihoda za 113 miliona KM, navodi Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji “MasterCard”.

“‘MasterCardova’ ideja iza borbe protiv sive ekonomije je uspostavljanje transparentnog plaćanja. Efikasno, sigurno i potrošačima naklonjeno rješenje koje to olakšava je elektronsko plaćanje”, kazala je ona.

U studiji o sivoj ekonomiji za osam tržišta centralne i istočne Evrope, urađenoj za “MasterCard”, vidi se da je udio sive ekonomije u BiH 25,5 odsto BDP-a. Tako, na primjer, samo u 2014. godini država je izgubila 1,1 milijardu KM zbog neprijavljenih transakcija.

Pored toga, u studiji se navodi da korištenje gotovine podrazumijeva značajan trošak: od proizvodnje, prevoza, osiguranja, rukovanja gotovinom i bezbjednosti do gubitka kamate, a postoje i dodatni troškovi za vlade – poreski prihodi koji nedostaju.

“Uzeti zajedno, ovi troškovi čine ogromna izdvajanja resursa. Samo Evropa troši 60 do 100 milijardi evra godišnje za obradu gotovinskih plaćanja. Nedavna studija sprovedena u Njemačkoj pokazala je da su ukupni privatni troškovi gotovine za banke, trgovce i potrošače iznosili 12,5 milijardi evra”, navodi se u studiji.

Ovu problematiku prepoznali su i u Udruženju ekonomista RS – SWOT, pa će o njoj diskutovati na nadolazećem forumu u sklopu panela o borbi protiv sive ekonomije.

Saša Grabovac, izvršni direktor ovog udruženja, problem visokog nivoa gotovinskog plaćanja vidi i u nepovjerenju potrošača, koje je, kako ocjenjuje, prouzrokovano uglavnom nedostatkom finansijske pismenosti potrošača, ali i nedostatkom zainteresovanosti kod privrednika, uglavnom manjih trgovaca, zbog troškova i provizija koji nastaju u elektronskom poslovanju.

“Navike stanovništva, posebno onog starije dobi, su takve da nema povjerenja za takav vid plaćanja i odlazak na bankomat ili plaćanje karticom doživljavaju kao tešku i komplikovanu operaciju i imaju strah od novih tehnologija, gdje ne žele da je koriste, već su pristalice starog načina”, kaže Grabovac.

On smatra kako bi najbolji rezultat došao usaglašenim pristupom i stvaranjem koalicije koja bi se bavila opismenjavanjem stanovništva.

“Onog trenutka kad većina plaćanja bude bezgotovinsko, prostor za izbjegavanje plaćanja poreza i obaveza će gotovo nestati”, zaključio je Grabovac.

Za elektronsko plaćanje zalažu se i u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, gdje pojašnjavaju da jednom kada novac na takav način legne na račun poreskog obveznika, više nije moguće ne prikazati ga u smislu ostvarenog prometa.

“Takav promet mora biti evidentiran i na njega moraju biti plaćeni porezi u skladu sa zakonskim rješenjima. Gotovinski način plaćanja za kupovinu robe i usluga svakako još ostavlja mogućnost poreskim obveznicima da ne prikazuju sav ostvareni promet. Tu prije svega mislimo na promete koje prikazuju ugostiteljski objekti, mesnice, trgovačka djelatnost i slično. Izbjegavanjem prikazivanja kompletno ostvarenog prometa, poreski obveznici izbjegavaju i ulazak u sistem PDV-a, jer zvanično ne prelaze prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM, što je zakonski uslov u sistem PDV-a u BiH”, kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u ovoj finansijskoj instituciji.

U Poreskoj upravi RS kažu da prilikom plaćanja elektronskim putem novac prelazi sa računa kupca na račun prodavca i čini tok tih sredstava vidljivim, što nije uvijek slučaj s transakcijama u gotovini, gdje u slučaju neizdavanja fiskalnog računa promet ostaje neprimjetan za poreske organe.

“Iz tog razloga smatramo da bi smanjenje gotovinskih plaćanja u sektoru potrošača imalo pozitivan uticaj na smanjenje sive ekonomije i dovelo bi do povećanja budžetskih prihoda. Promovisanje bezgotovinskog plaćanja jedan je od načina da se smanji udio pasivne sive ekonomije, koja je najzastupljenija u maloprodaji”, kažu oni.

(Nezavisne)